U Mostaru je u srijedu održan prvi sastanak Vijeća za razvoj trgovine, koji djeluje kao savjetodavno tijelo Vlade FBiH. Formiranje tog tijela predviđeno je Zakonom FBiH o unutarnjoj trgovini, a Vijeće je imenovano na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine.

Članovi Vijeća dolaze iz različitih sektora vezanih za trgovinu i ekonomski razvoj a među njima su predstavnici Gospodarske komore FBiH, Obrtničke komore FBiH, udruga poslodavaca iz oblasti trgovine, Granskog sindikata, udruga za zaštitu potrošača i znanstvene i sveučilišne zajednice. U radu Vijeća su i predstavnici Federalnog ministarstva trgovine.

Govoreći uoči prve konstituirajuće sjednice Vijeća, federalni ministar trgovine Amir Hasičević je pojasnio da će se Vijeće za razvoj trgovine baviti strateškim pitanjima razvoja trgovine, analizom zakonskih rješenja te socio-ekonomskim učincima donesenih odluka. Na sjednici će, kako je dodao, biti usvojen Poslovnik o radu Vijeća te da će se raspravljati o planu budućeg rada a poseban će naglasak biti na izradi Strategije razvoja trgovine u FBiH, za što su osigurana sredstva u ovogodišnjem proračunu. - Planiramo izraditi krovnu strategiju kako bismo pristupili europskim fondovima, istaknuo je ministar.

Neradna nedjelja jedna od ključnih tema

Jedna od ključnih tema sjednice bit će i pitanje uvođenja neradne nedjelje. Kako je ministar pojasnio, Ministarstvo trgovine prikupilo je službene podatke Porezne uprave FBiH o gospodarskim pokazateljima u prvom tromjesečju nakon stupanja zakona na snagu, tj. razdoblje od 17. studenog 2024. do 17. veljače ove godine. 

– Prema podacima Porezne uprave, u promatranom razdoblju nije došlo do pada prometa, već do njegova rasta od 2,80%, dok je prosječna inflacija iznosila 2,30 posto. To sugerira da je, unatoč kritikama u javnosti o mogućem padu prihoda, trgovinski sektor ostvario realan rast, naveo je Hasičević i dodao da su podaci filtrirani kako bi se dobilo što precizniju sliku, pri čemu je posebno analizirana maloprodaja, koja je zabilježila porast prometa od više od 60 milijuna KM u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Ponovio je da je odluka o neradnoj nedjelji prvenstveno bila socijalna mjera s pozitivnim učincima na kvalitetu života radnika. 

- Ta mjera ekonomski nije imala negativne posljedice. Socijalno, imala je sigurno pozitivan učinak. Ne smijemo si dopustiti da ljudska radna prava mjerimo brojevima, da brojke budu iznad toga, poručio je resorni federalni ministar. Na sjednici je planirano razmatrati i zahtjeve lokalnih zajednica za izuzeće od neradne nedjelje. 

- Dobili smo zahtjeve iz četiri lokalne zajednice. Jedna traži sezonsko izuzeće zbog turističke ponude, dok su dvije poslale nepotpune zahtjeve, ali smo im ponudili pomoć zahtjev kompletirati, dodao je Hasičević uz napomenu da je cilj održati ravnotežu između ekonomskih interesa i prava radnika. 

On je naglasio i značaj uravnoteženja ekonomskih i socijalnih aspekata u trgovinskom sektoru i poručio da je ključno pronaći ravnotežu između različitih interesa kako bi se osiguralo pravedna i održiva rješenja. Na koncu je naglasio da će Vijeće za razvoj trgovine nastaviti pratiti učinke svih mjera i, po potrebi, predlagati prilagodbe sukladno potrebama trgovinskog sektora i radnika.

Više pozitivnih učinaka

Ramiz Mušić iz kompanije Bingo također je podsjetio je da su protekla tri mjeseca otkako je na snagu stupio Zakon o unutarnjoj trgovini i napomenu da su reakcije različite, ovisno o lokaciji prodajnih objekata. 

- U načelu, ima pozitivnih efekata no, nažalost, ima i određenih pritisaka iz pojedinih lokalnih zajednica i trgovaca, poglavito u pograničnim dijelovima, gdje su tražili da se zbog pada prometa mogući rad nedjeljom, naveo je Mušić koji osobno drži da je pozitivnih učinaka, ipak, više.

Bago: Potrošači nisu ravnopravni 

Predsjednik Udruge za zaštitu potrošača „Futura“ Marin Bago istaknuo je značaj  sudjelovanja predstavnika potrošača u radu Vijeća. 

- Drago nam je što ćemo u ovom Vijeću moći predstavljati interese potrošača. Znamo svi kolika je potrošačka košara, kako cijene na tržištu divljaju, te da potrošači nisu ravnopravni u procesu pružanja usluga i kupovine proizvoda, posebno kod javnih poduzeća, istaknuo je Bago, prema čijem mišljenju u FBiH često nedostaju ugovori između potrošača i javnih poduzeća, što dodatno otežava zaštitu potrošača. Pitanja subvencioniranja osnovnih troškova, poput toplih obroka za učenike i podrške sportu i kulturi, također će biti tema budućih rasprava.