Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović sazvao je žurnu sjednicu toga tijela koja će se održati 26. travnja, a na kojoj će se naći HNS-ov prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva.

Na konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Čović je kazao kako je time dana još jedna šansa da se, prije nego se raspišu opći izbori, postigne dogovor o provedbi presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, kao i presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

Pojasnio je da se predložene Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, prije svega, odnose na popunjavanje Doma naroda i izbor članova Predsjedništva BiH.

Čović je ponovio kako stranke okupljene oko HNS-a i dalje smatraju da ne postoje formalno-pravni uvjeti za raspisivanje izbora.

Po njegovim riječima, na današnjoj sjednici Predsjedništva HNS-a razgovaralo se i o tome što će biti poduzeto ako opći izbori budu raspisani, a dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH ne bude postignut.

Prvi čovjek HDZ-a BiH i HNS-a kazao je kako će o daljnjim potezima raspravljati o svim središnjicama okupljenih oko HNS-a, a zatim će sredinom petog mjeseca HNS donijeti konkretne odluke vodeći se stavom hrvatskih političkih stranaka i zaključcima HNS-a sa izvanrednog zasjedanja održanog u veljači ove godine.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na hitnoj sjednici, zakazanoj za 26. travnja, trebalo da razmatra zahtjev delegata iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, predloženi zakon predviđa da svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji BiH.

Također je, u stavu 3. tačka a) člana zakona koji regulira ovo pitanje, navedeno da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata s koje je izabran kandidat ako: dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

Definirano je i da ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu s odredbama stava 3. tačka a) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

- Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu s odredbama stava 3. tačka a) i b) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet - navedeno je u predloženom zakonu.

Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske - jednog Srbina - biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u RS. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. 

Predloženo je i da, sukladno proceduri, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Centralne izborne komisije BiH s liste kandidata.

Predloženim zakonom, između ostalog je predviđeno i da mandat pripada političkoj stranci, koaliciji ili listi neovisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi.

Navedeno je da „ukoliko izabrani nosilac mandata u toku trajanja mandata istupi iz političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata koja je sudjelovala na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nositelj mandata, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu na listi“.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakonskog rješenja, razlozi za njegovo donošenje ogledaju se u provedbi odluke Ustavnog suda BiH od 1.12.2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg načela demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike.

Dakle, navode predlagači, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Također navode da se ovim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoji otkloniti mogućnost manipulacije prilikom izbora i imenovanja tijela za provedbu izbora na način da članove Centralne izborne komisije BiH bira Parlamentarna skupština BiH.

- Kako bi se smanjila mogućnost za manipulaciju i „trgovanje“ mandatima nakon izbora, izmjenama i dopunama ovog zakona predloženo je da mandat pripada političkoj stranci na čijoj listi je izabrani nositelj mandata osvojio mandat - navedeno je u obrazloženju.

Također, predlagači navode da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Izbornog zakona stvaraju pretpostavke za uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces.