Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Ustavni sud FBiH, odlučujući po zahtjevu za ocjenu ustavnosti federalnog premijera Nermina Nikšića, a na inicijativu Elektroprivrede BiH, 21. listopada ove godine, donio je presudu kojom je utvrdio kako član 74. Zakona o vodama HNŽ-a nije u skladu s Ustavom FBiH. 

Ovom presudom Elektroprivreda BiH, zbog nepostojanja ugovora o koncesiji, oslobođena je plaćanja posebne naknade za korištenje vodnih resursa s područja ove županije za proizvodnju električne energije. Ovom odlukom plaćanja naknada oslobođena je i JP Elektroprivreda HZ HB.

HNŽ mora iznaći novu pravnu regulativu 

U proračun HNŽ-a i općina ove županije na čijim područjima su vodni resursi koji su korišteni za proizvodnju električne energije godišnje su prihodili značajna sredstva, oko 15 milijuna KM. Ostavši bez ovih sredstava HNŽ i njene općine značajno se osiromašuju. No, Ustavni sud je presudio kako je presudio i tu odluku svakako valja poštovati. Međutim, zbog proglašenja neustavnim postojeći Zakon o vodnim resursima, HNŽ će morati drukčije moderirati ovu pravnu regulativu kako bi profitirala od proizvodnje električne energije od vodnih resursa na svom područuju. I za to svakako ima načina. Ali, ti iznosi naknade vjerojatno neće biti ni blizu visine onih koji su do sada bili.

Primjerice, u susjednoj Republici Hrvatskoj postoje odluke o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije koju plaćaju HE i TE jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze i primjenjuje. Isto tako posebnom uredbom o visini naknade za korištenje voda plaća se naknada za svaki proizvedeni kWh električne energije.

Podsjetimo i 2015. godine, također tadašnji federalni premijer podnio je, pa povukao zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o vodama HNŽ-a pred Ustavnim sudom FBiH i nakon snažnog angažmana tadašnjeg premijera HNŽ-a Nevenka Hercega. Istodobno, iz obje elektroprivrede isticali su kako su odluke Vlade HNŽ-a štete te kako imaju posljedice po njihovo poslovanje kao i za kupce električne energije. Naime, tadašnji direktor JP EP HZ HB Nikola Krešić kazao je kako su iste najviše na svijetu, istaknuvši kako JP EP HZHB plaća tri puta veću naknadu za korištenje voda od, primjerice, elektroprivreda u Hrvatskoj.

Odluka Ustavnog suda FBiH

Ustavni sud FBiH navodi: “Iz činjeničnog stanja proizilazi, da se voda iz vještačkih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe, bez ugovora o koncesiji, te da je Skupština HNŽ u Zakonu propisala posebnu naknadu za korištenje vode iz koje proizilazi da ista ima prirodu koncesijske naknade koja se naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog osnova”.

Ustavni sud ističe kako je FBiH u skladu sa Zakonom o vodama nadležna za upravljanje vodama I. kategorije u koje spadaju vještačke akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac, te je s tim u svezi navedenim Zakonom propisala posebne vodne naknade koje se smatraju javnim prihodom i raspoređuju se kao takve, kao i naknadu koja se naplaćuje po osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata.

“Upravljanje vodama je strateški cilj svake države zbog ogromnog značaja ovog prirodnog bogatstva. Ova problematika se ne može uređivati na ovaj način, posebno ne propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji. Napominjemo da je obveza kantona da, pri reguliranju konkretne oblasti, poštuju i federalne zakone, a pritom je obveza svih razina vlasti u FBiH da postupaju u skladu s principima solidarnosti i lojalnosti, pazeći pri tome na odredbe Ustava FBiH kojima se propisuju zajedničke i isključive nadležnosti”, navodi se u presudi Ustavnog suda FBiH.

Što je kazala Vlada HNŽ i FBiH

Ustavni sud navodi kako je od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zatražio podatke o postojanju/nepostojanju koncesije za korištenje vode za proizvodnju električne energije ili tehnološke potrebe na području HNŽ.

“Ministarstvo financija HNŽ je dana 22.08.2025. godine, dostavilo tražene podatke. Prema tim podacima, naknadu za korištenje općih dobara na području HNŽ, a koja se koriste bez plaćanja koncesijske naknade, u kalendarskoj 2024. godini i zaključno sa 08.08.2025. godine, uplaćivali su JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je dana 17.09.2025. godine, dostavilo informaciju kako nema saznanja o postupcima dodjele koncesija za korištenje vode za proizvodnju električne energije na području HNŽ”, navodi se u presudi Ustavnog suda FBiH.

Prenose i izjašnjenje Vlade HNŽ od 29.08.2025. na zahtjev u kojem je navedeno kako je u skladu s odredbom člana III.2.h) Ustava FBiH, Parlament FBiH donio Zakon o vodama te da se posebna naknada, prema članu 170. stav (1) točka 2. Zakona o vodama odnosi na korištenje vode za proizvodnju električne energije dobivene korištenjem hidroenergije i da se obračunava po osnovu proizvedene električne energije izražene u kWh.

“Kako se radi o zajedničkoj nadležnosti federalne vlasti i županije, a koriste se prirodna bogatstva, u konkretnom slučaju županija ima ustavnu i zakonsku osnovu regulirati posebnu naknadu od značaja za županiju, budući da ni po kojem osnovu ne ostvaruje drugu vrstu naknade. To se može tumačiti i na način da županija ne ostvaruje bilo kakvu dobit po osnovu zaključenog ugovora o koncesiji gdje je visina naknade za koncesiju bitan element ugovora između koncesora i koncesionara”, stoji u izjašnjenju iz Vlade HNŽ-a.

Elektroprivreda BiH: Inicirali smo ocjenu ustavnosti Zakona o vodama HNŽ, a Nikšić podnio zahtjev

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) po osnovu kojeg je Elektroprivreda BiH u županijski proračun uplatila oko 79 milijuna KM, nije u skladu s Ustavom FBiH.

Iz Elektroprivrede BiH priopćili su kako su podnijeli inicijativu za pokretanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona kojima se propisuje obveza plaćanja naknada od posebnog značaja za HNŽ i to isključivo zbog zaštite svojih interesa, smatrajući propisanu obvezu neustavnom, a nikako s ciljem nanošenja štete bilo kojoj razini vlasti ili javnim financijama.

“Zahtjev za ocjenu ustavnosti, kao ovlašteno lice, podnio je federalni premijer”, istaknuli su.

Nadalje su naveli kako se odmah po donošenju Zakona o vodama HNŽ 2013. godine, Elektroprivreda BiH obratila svim relevantim institucijama s traženjem preispitivanja odluke zakonodavnog županijskog organa s kojom se izravno ulazi u nadležnost Federacije BiH, s obzirom na to da regulira pitanja propisana federalnim Zakonom o vodama.

Elektroprivrede od 2013. platila oko 79 milijuna KM

“Rezultat ovih djelovanja bilo je pokretanje porcedure ocjene ustavnosti Zakona, koja je povučena 2016. godine, zahvaljujući tadašnjem premijeru Federacije BiH. I pored upozoravanja da Zakonom o vodama, HNŽ izravno preuzima ingerencije Federacije BiH što je i potvrđeno aktualnom presudom Ustavnog suda FBiH, Elektroprivreda BiH je kao odgovorna tvrtka uredno izvršavala obveze propisane spornom odredbom Zakona i po osnovu naknade u proračun županije od 2013. godine do danas uplatila cca 79 milijuna KM.

Elektroprivreda BiH izvršavala je i obaveze propisane Zakonom o vodama FBiH i Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, za što je izdvojeno cca 213 milijuna KM”, priopćili su iz Elektropivrede BiH.

Nadalje zaključuju: “Kako je Elektroprivreda BiH od stupanja na snagu Zakona o vodama HNK postupala odgovorno i zakonito, tako će i nakon donošenja i objave odluke o neustavnosti spornih odredaba ovog Zakona biti posvećena transparentnom poslovanju i poštivanju pravnog poretka. Podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti ni na koji način nije bilo usmjereno na pričinjenje bilo kakve štete HNŽ-u, već na sprječavanje daljnjee štete Elektroprivredi BiH oslobođenjem od izvršavanja obveze koja nije u skladu s Ustavom FBiH”.

Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, te sutkinje i sudci dr. sc. Boris Barun, Mirko Milićević, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr.sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka.