U evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije trenutno se nalazi 27.468 osoba. Evidencija nezaposlenih osoba "stari“ što usložnjava problem zadovoljenja potreba na tržištu.

Broj registriranih osoba manji je za 0,4 posto u odnosu na kraj 2022. Opravak tržišta ipak je vidan nakon pandemije COVID-a 19, a u pregledu kvalifikacijske strukture, najbrojnije su osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem i čine 66 posto nezaposlenih.

One su najbrojnije i među novoprijavljenima, ali su i najzastupljenije među onima koje dolaze do zaposlenja. Ako usporedimo 2021. i 2022. u odnosu na starosnu dob, u skoro svim dobnim kategorijama smanjio se broj nezaposlenih.

Kategorija onih koji su stariji od 50 godina sudjeluje s 35,5 posto u ukupnom broju, i radi se o povećanju od 2,05 posto. Jedno od rješenja problema je organiziranje provođenja obuka za tražene poslove u sustavu cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, za što je potrebna uređena zakonska regulativa i stabilan sustav obrazovanja ovog tipa.

Manjak

- Postoji model za prekvalifikacije ili dokvalifikacije osoba u potrazi za zaposlenjem, koje imaju više od 50 godina. Radimo na tomu, ali je malo zahtjeva, iskren je predsjednik Udruge Link Tomislav Majić.

Napominje kako je nedavno proveden program “Start ili biznis” za pokretanje malih biznisa i za muškarce, i žene starosti do 60 godina, ali i kako je interesovanje bilo malo, posebno u Mostaru.

- U Mostaru se prijavilo 30 ljudi, a u Konjicu 33. Na kraju je u Mostaru biznise pokrenulo osam, a u Konjicu devet ljudi, dok ih je više od pola odustalo. Imali smo također poziv za desetoro ljudi, a odazvalo ih se troje u zrelim godinama. Ljudi bi valjda u pedesetim u poštu ili elektroprivrede. Sustav je ovdje takav da stranke glasačima obećavaju samo takve poslove, navodi Majić.

Ne vjeruje da prekvalifikacija iako je jedino rješenje, može promijeniti navike i razmišljanja ljudi na zavodima za zapošljavanje.

- Teško, jer nema volje! Danas u svim branšama realonoga sektora imamo manjak djelatnika. Državne institucije su, naravno, prebukirane. Ljudi s 50 čekaju da im netko sve donese na gotovo. Moj savjet je da se obrate realnom sektoru, posao će, siguran sam, lako naći. Također, svaka normalna firma će im ponuditi međunarodne programe obuke. Svatko ima svoj interes, ali ljudi moraju ostati raditi. U realnomu sektoru, dakle ima posla itekako, i to ne samo u Mostaru, već u cijeloj zemlji. Svatko pati za radnom snagom, ponajvše ugostiteljstvo i turizam, navodi Majić.

Svi bi na državne jasle

Od svih prestanaka radnih odnosa njih 42,26 posto odnosi se na istek vremena rada po ugovoru o radu. Drugi najčešći razlog prekida radnog odnosa je tehnološki ili ekonomsko - organizacijski višak, na koji se odnosi 30,66 posto svih prekida radnoga odnosa u nekome razdoblju, a na trećem mjestu su sporazumni prekidi radnog odnosa s udjelom od 15,26 posto.

Istovremeno iz evidencije je brisano, a prema različitim temeljima 12.721 nezaposlenih osoba, što je 5,94 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a  od toga broja 72,56 posto se odnosi na kategoriju onih koji su brisani zbog zaposlenja.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji krajem 2022. djelovalo je 7.762 pravnih subjekta, koji ukupno zapošljavaju 55.789 djelatnika. U odnosu na 2021. godinu povećao se i broj pravnih subjekta i broj zaposlenih, i to za 3,88 posto. Služba za zapošljavanje HNŽ-a kroz realizirane mjere aktivne politike, odnosno programe sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja u 2022. pomogla je zapošljavanje 1.258 osoba. Aktiviranje programa aktivne politike zapošljavanja u 2023. očekuje se u skorom razdoblju.

Koliko je danas traženiji i poželjniji posao u javnome sektoru u Bosni i Hercegovini najbolja je potvrda natječaj za prijem policajaca u HNŽ-u. Iako postoje dobne granice, čak 1.038 aplikanata je osobno predalo traženu dokumentaciju, a u sljedećim danima bit će poznat broj prijava putem pošte za prijem 150 policijskih službenika, 130 u činu policajac i 20 mlađih inspektora.

MUP-u HNŽ, trenutno, nedostaje skoro 300 policijskih službenika, a imenovanjem Roberta Perića za policijskog ravnatelja i Ramiza Hasića za zamjenika šefa policije u listopadu prošle godine spriječen je potpuni kolaps sustava.

Budući da su se obojica u svom planu i programu fokusirali na kadrovsku strukturu, odnosno, prijem novih policijskih službenika, što je u MUP-u HNŽ poprimilo ozbiljne razmjere te procese umirovljenja i činovanja, koje je godinama izostajalo, izgledno je da se otpočelo s pospremanjem zatečenog stanja.

Tako će i u drugoj polovini godine, kako je to planirano, do ljeta biti raspisan novi natječaj za prijem još 100 policajaca.

H. Ž.