PORAZNI PODATCI Za korupciju najčešća uvjetna kazna, lani bez potvrđenih optužnica za visoku korupciju

Tijekom prošle, 2022. godine, u BiH nije potvrđena ni jedna optužnica za visoku korupciju, a u predmetima iz ranijih godina donesene su svega četiri pravosnažne presude u kojima su izrečene kazne zatvora počiniteljima kaznenih dijela visoke korupcije.

Dvije takve presude izrečene su u Unsko-sanskoj županiji, jedna u Republici Srpskoj i jedna u Brčko Distriktu BiH, pokazuju podaci koje je organizacija Transparency International (TI)u BiH dobila od Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH.

Nekažnjena korupcija

Tužiteljstva u BiH su tijekom 2022. godine zabilježila 1859 prijava za kaznena djela korupcije a taj broj je za 168 slučajeva većiu odnosu na godinu ranije. Osobito zabrinjava podatak, ukazuje TI BiH, da dvije trećine svih prijava za kaznena djela korupcije završava naredbom o neprovođenju istrage, podaci su Monitoringa procesuiranja korupcije koji je predstavila ta organizacija.

Podaci, nadalje, pokazuju da se pred domaćim pravosuđem za kaznena djela korupcije izriče, uglavnom, novčane ili uvjetne kazne, dok je kazna zatvora izrečena u svega 29,6% predmeta.

U BiH su, osim toga, prošle godine donesene tek 4 pravosnažne sudske presude kojima su počiniteljima izrečene zatvorske kazne za visoku korupciju. Navedeno ukazuje da se u BiH, uglavnom, ne procesuira te da, kad se to i desi, domaće pravosuđe pretežito rješava sitne slučajeve, dok velike korupcijske afere prolaze bez kazni.

Zabrinjava i podatak da je lani, od ukupno podnesenih 1859 prijava za kaznena djela korupcije, 60% njih odbačeno, što je najveći broj takvih odluka od kada TI BiH prati procesuiranje korupcije pred sudovima i tužiteljstvima u BiH.

BiH treća najkorumpiranija država u Europi

Takve rezultate rada pravosuđa u borbi protiv korupcije i procesuiranju kaznenih djela korupcije potvrđuju i nalazi za 2022., prema kojima je BiH treća najkorumpiranija država u Europi, odmah iza ratom zahvaćene Ukrajine i Rusije.

-Razlog takvom stanju se svakako može tražiti u Tužiteljstvu BiH koje je, nakon afera u pogledu imenovanja glavnog tužitelja BiH i dospijevanja zamjenice glavnog tužitelja na 'crnu listu' SAD-a upravo zbog sumnji u korupciju, izgubilo povjerenje javnosti u svoju sposobnost adekvatno se boriti protiv korupcije, konstatira TI BiH, iz kojeg dodaju da u prilog tim trendovima ide i činjenica da je broj podignutih optužnica manji u 2022. u odnosu na 2021. a taj pad se uglavnom može pripisati radu tužiteljstava u FBiH, koja su podigla 14,5% manje optužnica za korupciju.

Istodobno su u FBiH donesene 124 presude kojima su optuženi oglašeni krivim ali kojima je, umjesto kazne, izrečena uvjetna osuda, što čini 75% od ukupnog broja predmeta okončanih donošenjem presuda u kojima su optuženi oglašeni krivim.

Smijurija u HNŽ-u

Usporedbe radi, na razini BiH broj utvrđenih uvjetnih osuda je 3, u RS-u 6, dok je u Brčko Distriktu BiH svega jedna takva odluka donesena 2022. Kao primjer, TI u BiH navodi i nisku razinu djelotvornosti Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), gdje je posljednja zatvorska kazna za korupciju izrečena 2019. godine.

Transparency International BiH dodaje da i podaci drugih njihovih istraživanja ukazuju da je pravosuđe osnovni izvor problema kada je borba protiv korupcije u pitanju, kao što je istraživanje koje je pokazalo da je protiv nositelja pravosudnih funkcija tijekom 2022. izrečeno više disciplinskih mjera ali je najčešća disciplinska sankcija smanjenje plaće, dok su tek dva nositelja pravosudnih funkcija disciplinski sankcionirana premještajem na nižu poziciju zbog nemara u radu.