Plan da se ukine pomicanje sata dva puta godišnje u Europskoj uniji "na ledu" je već godinama. Poljska, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, želi da ga se ponovno razmotri unatoč inerciji u Bruxellesu. Pomoć bi mogla stići iz neočekivanog smjera – od Trumpa i Muska, piše Europska novinska redakcija (ENR).

Svake godine potkraj ožujka ponavlja se isti igrokaz. Mnogi se zbunjeno pitaju pomiče li se sat unaprijed ili unatrag za jedan sat. Svake godine milijuni Europljana, od Danske do Hrvatske, pitaju se treba li im zaista ljetno računanje vremena i što je to uopće.

Europska komisija predložila je 2018. da se ukine sezonsko pomicanje sata nakon što je gotovo četiri milijuna ljudi u tadašnjih 28 država članica EU-a, prije brexita, to podržalo u javnim konzultacijama. Europski parlament podržao je reformu godinu dana poslije, ali je ona pala u drugi plan zbog protivljenja nekih država članica.

Aktualna direktiva stupila na snagu 2001.
Poljska, koja do srpnja predsjeda rotirajućim predsjedništvom, poručila je da je vrijeme da se to pitanje vrati na dnevni red. Poljsko predsjedništvo održat će tehničke razgovore s državama članicama potkraj travnja kako bi utvrdilo postoje li izgledi da se postigne dogovor o ukidanju pomicanja sata, potvrdili su europski izvori.

Praksa pomicanja sata naprijed na proljeće kako bi se dobilo sat dnevnog svjetla više navečer provodi se s prekidima u nekim europskim zemljama od Prvoga svjetskog rata. Mnoge europske zemlje odustale su od te mjere jer ih je podsjećala na rat. Tijekom naftne krize 1970-ih ponovno je vraćena kako bi se uštedjelo energiju i od tada je na snazi.

Europske zemlje uvele su ljetno računanje vremena kasnih 1970-ih ili ranih 1980-ih. EU je prve propise o ljetnom računanju vremena dobio 1980. kada je donesena direktiva koja je koordinirala postojeće nacionalne prakse. Cilj je bio osigurati glatko funkcioniranje jedinstvenog tržišta, objašnjava se na portalu Europskog vijeća.

Sadašnja direktiva stupila je na snagu 2001. Po njezinim odredbama, sve države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu. Svrha ljetnog računanja vremena bila je ušteda na troškovima za energiju jednim dodatnim satom dnevnog svjetla navečer.

Studije ukazuju na jako nizak potencijal za uštedu energije
Međutim, stvarna ušteda energije je upitna. Njemačka agencija za okoliš sažela je to ovako: "Koliko se energije zaista uštedi prelaskom na ljetno računanje vremena, ne može se precizno utvrditi jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima i veće u drugima."

To znači da se, s jedne strane, dnevno svjetlo koristi učinkovitije tijekom ljetnog računanja vremena, što rezultira uštedama struje u večernjim satima. S druge strane, troši se više energije na grijanje zbog ranijeg buđenja u hladnijim jutarnjim satima u proljeće i jesen.

Većina studija ukazuje na jako nizak potencijal za uštedu energije. Sve je više dokaza za štetne učinke na zdravlje zbog pomicanja sata, i u sjevernim i u južnim europskim zemljama.

"Postoji mnogo dokaza koji sugeriraju da je pomicanje sata dva puta godišnje loše za ljudsko zdravlje, loše za životinje, loše za cestovni promet i da ima jako malo dobrih strana. Zato mislim da je vrijeme da se tome kaže zbogom", rekao je irski zastupnik u Europskom parlamentu Seán Kelly, jedan od najglasnijih zagovornika ukidanja pomicanja sata.

Godine 2017. dansko istraživanje pokazalo je da 11 posto više ljudi pati od depresije u tjednu nakon pomicanja sata s ljetnog na zimsko računanje vremena u odnosu prema drugim tjednima u godini. "Izravno je dokazano da za ljude koji su skloni depresiji nagli početak tame može biti okidač za bolest", istaknuo je Jørgen Bak, predsjednik Danskog udruženja protiv ljetnog računanja vremena.

Neurologinja: Prosječnoj osobi treba pet do deset dana da se navikne
"U Španjolskoj bi najbolji pristup bio da se zadrži vremenska zona najbliža našem meridijanu, a to je zimsko računanje vremena", naveo je Gonzalo Pin, koordinator Skupine za san i kronobiologiju Španjolskog udruženja za pedijatriju (AEP).

"Iznenadno pomicanje sata značajno izbacuje iz ravnoteže naš neurohormonalni sustav – kortizol, melatonin, serotonin i kolesterol – koji ima svoj vlastiti biološki ciklus", naglasio je Pin. Ali znanstvenici s tim u vezi nisu suglasni.

Bugarska neurologinja Diana Dečovska izjavila je u intervjuu za Bugarsku novinsku agenciju (BTA) 2022. da se ljudsko tijelo može brzo prilagoditi i da pomicanje sata za jedan sat općenito nije toliko stresno. "Prosječnoj osobi treba pet do deset dana da se navikne na pomicanje sata", objasnila je.

Dečovska je citirala podatke po kojima samo pet posto ljudi pati od negativnijih reakcija na pomicanje sata. Oni mogu imati probleme sa spavanjem što može dovesti do nervoze, razdražljivosti, smanjene koncentracije i lošijeg raspoloženja. Stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima skloniji su tim negativnim posljedicama i njihova tijela slabije se prilagođavaju.

Trump ublažio svoje stajalište
Premda je Europska komisija prije oko šest i pol godina predložila da se ukine pomicanje sata, države članice još o tome nisu postigle dogovor. Prijedlog je slijedio internetsko ispitivanje provedeno u ljeto 2018. u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna ljudi, od kojih je 84 posto reklo da podržava ukidanje pomicanja sata.

Međutim, značajan broj ljudi odgovorio je samo u Njemačkoj i Austriji. Od 4,6 milijuna ljudi koji su odgovorili, više od 3,1 milijuna bilo je iz Njemačke, a više od 260.000 iz Austrije. Broj ljudi koji su odgovorili u drugim zemljama bio je jako nizak. Nijemci su premoćno glasali da ljetno računanje vremena bude stalno.

 Tekst se nastavlja ispod oglasa  
Poljsko predsjedništvo neformalno razmatra je li moguće progurati prijedlog da se ukine pomicanje sata, ali je svjesno da je taj prijedlog dosad dobio tek ograničenu potporu država članica. Glasnogovornica Europske komisije kazala je: "Vjerujemo da je koordinirano rješenje još moguće i potičemo nastavak razgovora."

Poljski ministar razvoja i tehnologije Krzysztof Paszyk rekao je da je stajalište Komisije rezultat njegova razgovora s povjerenikom za promet Apostolosom Cicikostasom. "Obojica se slažemo da bi pomicanje sata u Europi trebalo ukinuti. Poljsko predsjedništvo ima punu potporu za djelovanje po tom pitanju", napomenuo je ministar.

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je, nakon što je ponovno izabran u Bijelu kuću, da želi ukinuti ljetno računanje vremena jer je "nezgodno" i "jako skupo", no u međuvremenu je ublažio stajalište.

Tri vremenske zone
Trumpov saveznik i tehnološki milijarder Elon Musk uključio se u raspravu upitavši prošli mjesec svoje pratitelje bi li radije ustajali sat vremena ranije ili kasnije. Većina je rekla da više voli kasniji izlazak i zalazak Sunca cijelu godinu.

I dok problem često može biti manjak političkog jedinstva unutar Europske unije, u ovom slučaju pitanje ima i geografski aspekt koji se ne smije zanemariti. U Europskoj uniji postoje tri vremenske zone, od kojih je najveća srednja Europa, od Poljske na istoku do Španjolske na zapadu.

Kada bi sve zemlje u toj zoni usvojile, na primjer, trajno ljetno računanje vremena, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj Sunce bi zimi izlazilo tek sredinom jutra, a u sjeverozapadnoj Španjolskoj oko 10 sati ujutro. Kada bi, pak, usvojile zimsko računanje vremena, Sunce bi u istočnoj Poljskoj ljeti izlazilo u tri sata ujutro, a u Berlinu u 3,44 sati ujutro.

S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ušle u zapadnoeuropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, pojavile bi se nove komplikacije jer bi, na primjer, Francuska i Njemačka pripadale dvjema različitim vremenskim zonama. Zasad izgleda da je pomicanje sata dva puta godišnje, unatoč svim svojim nedostacima, ipak najbolji kompromis, piše Hina.