'Vučić provodi ratnu propagandu grafitima protiv Kosova', naslov je koji je objavio bečki 'Standard'. Novinarka Adelheid Wölfl piše: 'Ovo sluti na nasilje. U Srbiji se pojavljuje sve više grafita, na kojima piše 'Kad se vojska na Kosovo vrati...', predsjednik Vučić očito želi time pripremiti javnost na zaoštravanje konflikta i da je istovremeno radikalizira'.

Nakon opisa velike slike od obojenih tabli, koju su na stadionu Crvene zvijezde napravili navijači i na kojoj se vidi tenk pred srpskom zastavom, Wölfl nastavlja: 'Strah od rata je proteklih mjeseci kontinuirano rastao, jer se jedan dio srpskog režima nalazi pod kontrolom Kremlja, koji ima interes na Balkanu izazvati Zapad. I sam Vučić je često najavljivao da bi vojska Srbije mogla prodrijeti na Kosovo, a vojnici su dovedeni na granicu'. 'Dana 29. svibnja militantni srpski aktivisti napali su jedinice KFOR-a, koje predvodi NATO i koje su se zaštitnički postavile pred kosovsku policiju. 30 vojnika je ozlijeđeno, a jednom Mađaru se moralu amputirati nogu. U lipnju su tri kosovska graničara oteta i prebačena u Srbiju gdje su pritvoreni'.

Ekstremno agresivna propaganda

'Osim toga, propaganda režima u Srbiji protiv vlade Kosova je postala ekstremno agresivna. U medijima, bliskim vladi, kosovskog premijera Aljbina Kurtija nazivaju teroristom. Tvrdi se da Kurti želi početi rat i protjerati Srbe s Kosova te da će biti pogona nad Srbima'. Ova autorica piše da to podsjeća na retoriku 90-ih godina, 'kada je Vučić između ostalog još bio ministar propagande pod Miloševićem. Tada je stanovništvu u Srbiji pričano da se protiv njega sprema genocid, a zapravo su srpski ekstremisti provodili genocid nad Bošnjacima u BiH'. Ona na kraju teksta podsjeća analizu Geralda Knausa iz Europske inicijative za stabilnost (ESI) 'vrlo vrijednu pažnje', u kojoj se zaključuje da se 'vjerojatnoća da će biti sukoba povećala, a ne smanjila'. 'Vlada Kurtija, protiv kojeg je EU poduzela mjere jer nije činio točno ono što su od njega tražile SAD, želi spriječiti faktičku podjelu Kosova. Istovremeno zapadne snage od te vlade sve glasnije traže da se u ime deeskalacije povuku sa Sjevera Kosova', piše Knaus. 'Ni EU, ni SAD nemaju plan za rješenje – to je opasan strateški vakuum', citat je kojim se završava tekst u bečkom Standardu.

MN: Appeasement-politika Zapada prema Srbiji

Časopis 'Listići' za njemačku i međunarodnu politiku objavio je tekst Vedrana Džihića s Austrijskog instituta za međunarodnu politiku. Pod naslovom 'Kosovo, Srbija i smirivanja Zapada', autor iznosi duži prikaz događaja od ljeta 2022. na ovamo i, između ostaloga, navodi: 'Dosad posljednja runda pregovora u Bruxellesu u svibnju, koju je sazvao Josep Borrell (visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU) kako bi obje strane priveo razumu i vratio razgovorima o Ohridskom sporazumu, protekla je bez rezultata. Vučić i Kurti su se odvojeno sreli s Borrellom i ni za milimetar nisu odstupili od svojih pozicija. Kurti je tražio uhićenje srpskih nasilnika na Sjeveru Kosova i inzistirao na svom pravu zaštite suvereniteta na čitavoj teritoriji Kosova. Vučić je optužio Kurtija da provodi taktiku eskalacije i da želi riskirati rat protiv Srbije. Tražio je da se albanski gradonačelnici i specijalna policija povuku sa Sjevera i da tek nakon toga može razgovarati'. 'I uopće", kaže Vučić, "Kurtijeva vlada treba najprije formirati zajednicu srpskih općina'.

Pritisak Zapada na Kurtija

'Izgledalo je da vođe pregovora u SAD i EU više ne znaju što će učiniti. I pored toga su se odlučili izvršiti pritisak, prije svega na jednog sudionika – na kosovskog premijera Albina Kurtija. Tvrdili su da je prekoračio crvenu liniju i da je odgovoran za eskalaciju. I uopće, puno je nepopustljiv, glasio je opći stav'.  Džihić piše da je Kurti 'proglašen za remetilački faktor' te da je 'demokratsko i pluralno' Kosovo s 'uvjerljivo prozapadnim stanovništvom' postalo meta zapadnih kritika. 'Vrlo jak pritisak na vladu Kurtija, bez jasnih riječi zbog agresivnih koraka i retorike iz Beograda, nerazmjerni su i doveli su do političke nestabilnosti koji se, srednjoročno gledano, neće pozitivno odraziti na stabilnost u regiji'. 'Kurti je čvrsto u sedlu', primjećuje autor i dodaje kako se kosovski premijer pozicionira 'kao beskompromisni borac za kosovski suverenitet i teritorijalni integritet'. 'Kurti se poziva na Ustav i principe pravne države', piše Džihić, i u tom kontekstu spominje 'britanskog novinara i pisca knjiga Tima Judea koji je na Twitteru nedavno citirao jednog zapadnog veleposlanika s Kosova riječima: "Vrlo je teško vršiti pritisak na Albina Kurtija jer on jednostavno nije korumpiran'.

'Ništa novo u strategiji Zapada prema Srbiji a to je opasno'

U nastavku se navodi da je Vučić kod kuće suočen s masovnim prosvjedima zbog dva napada u svibnju s 18 žrtava, da je vlast sve nervoznija i da se služi stvaranjem 'buke' na način o kojem to govori 'poznavalac Rusije Peter Pomerancev': 'Umjesto da isključi svoje protivnike, autokratski sistemi zatrpavaju svijet mnogim lažima pod kojim istina na kraju nestaje'. Kao ilustraciju autor navodi podatak da je Vučić u 2022. godini imao 300 cjelovečernjih televizijskih nastupa (podaci NVO 'CRTA'). Autor na kraju spominje da su SAD i EU dugo tražile politiku kompromisa i appeasementa s Vučićem i da je on zato poduzeo korake koji su Zapadu bili važni, primjerice, isporuku naoružanja Ukrajini. Zato su zapadne vlade 'očito stekle dojam da se blizina Srbije i Rusije gubi, da je njihova strategija urodila plodom. Ali, rusko-srpski odnosi su ostali netaknuti'. 'Trenutno se ne događa ništa novo kada je riječ o strategiji Zapada, a to je opasno', kako smatra Džihić, i zbog aktualnog ponašanja Milorada Dodika u Republici Srpskoj koji je 'početkom srpnja počeo frontalni napad na bh ustavni poredak', uz podršku Beograda i Moskve. 'To bi', navodi Džihić, 'trebao biti signal za alarm na Zapadu,  ali tog signala – još nema. Tako postoji velika opasnost da će se spirala eskalacije na Balkanu i dalje vrtiti i završiti tako što će se kontinent naći u čudu', piše, između ostalog, u tekstu objavljenom u 'Listićima' za njemačku i međunarodnu politiku.