Hoće li izbor policijskog komesara i njegovog zamjenika završiti na Ustavnom sudu?
Trakavica oko imenovanja komesara policije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji traje godinama. Višegodišnja nemogućnost SDA i HDZ-a da se dogovore oko ove iznimno važne teme rezultirala je da te dvije stranke iniciraju promjenu važećih zakonskih rješenja na način kako bi uz komesara policije uveli i funkciju njegovog zamjenika.
Oporbene stranke, a posebno SDP su se usprotivile takvim rješenjima tvreći da su neustavne i da se uvođenjem zamjenika komesara policije uvodi etnička i stranačka podjela u upravljanje policijskom strukturom.
Izmjene zakona su ipak, unatoč upozorenjima veleposlanstva SAD-a u BiH, OHR-a i delegacije Europske unije, usvojene većinom glasova HDZ-a BiH i SDA, a za izmjene su glasovali i NES i HDZ 1990.
Govoreći o ovoj temi Ismet Lulić, zastupnik SDP-a u Skupštini HNŽ-a i predsjednik Županijskog odbora SDP-a HNŽ-a kaže da, nakon što su SDA i HDZ podijelili školstvo i zdravstvo, sada isto rade s policijom.
Dvije policije pod jednim krovom
- Politika s ovim izmjenama i dopunama zakona apsolutno ima kontrolu u radu policije, jer sva kadroviranja i sve što komesar bude predložio mora se usaglastiti s ministrom. Tako ćemo faktički dobiti dvije policije pod jednim krovom, jer i zakon kaže da komesar i zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Politika će, nažalost, ovladati MUP-om HNŽ, ističe Lulić.
Objašnjava kako će i prijedlog budućeg komesara, koji dođe od Nezavisnog odbora, ići na Vladu, koja će o njemu odlučivati.
- To je ono što je frapantno - imamo direktan i agresivan utjecaj same politike na izbor i komesara i svega ostalog. I institut zamjenika komesara je nedefiniran. Oni su definirali zamjenika komesara samo u kadroviranju, jer tamo kaže: ‘Pod određenim uvjetima i zamjenik komesara se uključuje u kadroviranje’. Pitanje je šta će taj zamjenik komesara raditi kad ne bude kadrovirao. Nema nikakve nadležnosti i ne zna se koji će mu biti opis posla. I to je dokaz da su oni samo mislili na kadrove, da naprave svoju policiju i na takav način imaju neki zaokružen sistem, ocjenjuje Lulić.
Objašnjavajući svoju tvrdnju da se ovim dogovorom “ispod stola” prave novi talovi SDA i HDZ-a BiH, Lulić u kontekst dovodi nedavnu posjetu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića Mostaru.
- Bakir Izetbegović kad god dođe u Hercegovinu i Mostar ima neki dogovor. Prije tri dana je boravio u Mostaru i družio se s ljudima koji vode SDA u Hercegovini. Sasvim je jasno da je došao objasniti zašto je dao - mogu slobodno reći - HDZ-u kontrolu nad MUP-om. Zaista ne znam šta je cijena, da li je to jedan dio Mostarskog sporazuma koji se mora ispoštovati. Vrijeme će pokazati. Svaki put kad Bakir Izetbegović dođe u Hercegovinu, nažalost, građanima se ne piše dobro, kaže Lulić.
Podsjeća kako je dan prije zasjedanja Skupštine HNŽ-a na kome su usvojene sporne izmjene zasjedao Klub Bošnjaka. Tražio je, kaže, da se na Klubu, raspravlja o njima.
- Oni nisu ni stavili na dnevni red raspravu po ovim točkama. Htjeli su da to u tišini prođe i da za 15-20 dana svi zaboravimo šta su uradili. Na moje insistiranje na Klubu Bošnjaka stavljena je ta točka na dnevni red i raspravljali smo o njoj. Tražio sam da se povuče vitalni nacionalni interes. Međutim, oni su to odbili tako da nismo raspravljali o vitalnom nacionalnom interesu. Otišli smo na Skupštinu gdje su ruke SDA, HDZ-a i NESS-a izglasale ovakav zakon, naglasio je Lulić.
Tvrdi kako je imao pozive policajaca koji su mu poručili da se ne žele sa svojim kolegama dijeliti na takav način i da spriječi sprovođenje spornih izmjena zakona.
Sve će završiti na sudovima?
- Obratit ćemo se visokom predstavniku, tražit ćemo uključivanje i međunarodne zajednice. I sam zakon je diskriminatoran u jednoj odluci gdje kaže da komesar i zamjenik komesara ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Nitko ovdje ne spominje ostale. Možemo imati najboljeg sigurnosnog stručnjaka, čovjeka koji može biti komesar, ako nije pripadnik konstitutivnog naroda, on ne može biti ni komesar ni zamjenik. Mislimo da na tome ima prostora da se obori na Ustavnom sudu, poručio je Lulić.
S druge strane, iz vladajućih stranaka nema informacija o konkretnim koracima za eventualni izbor komesara niti pojašnjenja o njihovom dogovoru tko će biti komesar, a tko zamjenik.
Iz oporbenih stranaka, ali i mnogi stručnjaci, tvrde da je velika mogućnost da tko god bude izabran ili postavljen vrlo lako može završiti pred raznim sudskim instancama, odnosno da su velike šanse da same izmjene dosadašnjeg zakona budu proglašene neustavnim. Samim time bi bio i nesutavan i nezakonit izbor čelnih ljudi policije u Hercegovačko – neretvanskoj županiji.