Za glasovanje na općim izborima u Srbiji, koji će se održati 3. travnja, prijavilo se 38.876 ljudi iz inozemstva. To je kako navodi Republička izborna komisija (RIK) najveći broj birača od kada se izbori provode izvan Srbije.

Građani BiH glasaju za izbore u Srbiji
U Bosni i Hercegovini (BiH), pravo glasa na izborima u Srbiji ima ukupno 11.120 birača. Ovo je najviše od svih zemalja u kojima je organizirano glasovanje srpske dijaspore, ispred Njemačke sa 7.523 birača i Austrije sa 3.988 birača.

Na Kosovu ima oko 80.000 birača, ali Srbija tu državu ne smatra inozemstvom. S tim što ove godine njima neće biti omogućeno glasovanje na teritoriju Kosova jer Srbija nije priznala nezavisnost Kosova.
Građani Srbije u inozemstvu će moći glasovati u 33 države, na 77 različitih lokacija, od kojih je čak 15 u Bosni i Hercegovini.
Glasovanje će biti moguće u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Trebinju, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Zvorniku, Bratuncu, Višegradu, kao i mjestima sa po nekoliko tisuća stanovnika, Drvaru, Loparama i Rudom.
Na izborima će moći ukupno glasovati oko 6,8 milijuna državljana Srbije. Oni će birati državnog predsjednika i zastupnike Narodne skupštine Srbije, a bit će održani i lokalni izbori u 12 općina i dva grada, uključujući i glavni grad, Beograd.
Aleksandar Vučić, lider Srpske napredne stranke (SNS) i trenutni predsjednik Srbije, ponovo će biti kandidat za tu funkciju. On je jedan od osam kandidata, i provodi kampanju širom BiH. Većina analitičara smatra da je njegova pobjeda zajamčena već u prvom krugu. U trci za predsjednika Srbije je ukupno osam kandidata.
Tu su, između ostalih bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije, Zdravko Ponoš, kandidat nekoliko opozicionih partija, ali i ekstremno desničarski kandidati kao što su Boško Obradović, Miša Vacić i Milica Đurđević Stamenkovski. Na izborima za 250 zastupničkih mjesta u parlamentu, koje su prije dvije godine bojkotirale stranke opozicije, ovaj put sudjeluje 18 lista.
Bilbordi i reklame sa Vučićevim likom, i sloganom "Mir. Stabilnost. Vučić." mogu da  vidjete u gradovima u bh. entitetu Republika Srpska, sa većinski srpskim stanovništvom, ali i drugom entitetu, Federaciji BiH, gdje je broj glasača znatno manji.
Na posljednjim izborima kada se glasalo za zastupnike, 2020. godine, na biračkom spisku u inozemstvu je bilo tri puta manje birača, ukupno 13.251, od kojih je 9.168 glasalo, odnosno oko 69%. Tada se glasalo na 43 lokacije, a u BiH na 11 lokacija.
Na predsjedničkim izborima 2017. bilo je još manje glasača u dijaspori – 11.590, a glasalo se na 53 različita glasačka mjesta. U BiH se glasalo samo u Sarajevu i Banjaluci, a od upisana 872 birača, glasalo je 784 osoba.

Dvojna državljanstva
BiH i Srbija imaju ugovor o dvojnom državljanstvu, koji je stupio na snagu 15. svibnja 2003. godine, između BiH i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
Da bi neka osoba iz BiH dobila državljanstvo Srbije treba aplicirati u srbijanskom veleposlanstvu u Sarajevu.
Za to je potrebno da ima prijavljen boravak najmanje tri godine na teritoriji Srbije, odnosno najmanje godinu dana ako je u braku s državljaninom te države, da nije osuđivana za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko tri godine, da mu nije izrečena mjera bezbjednosti protjerivanja stranca, te da će poštovati pravni poredak.

U Koaliciji "Pod lupom" koja prati izborni proces u BiH, kažu da nije ništa sporno u izbornoj kampanji drugih zemalja na teritoriji BiH, te da se radi o uobičajenoj praksi. Podsjećaju da je slična situacija u zapadnoj Hercegovini, gdje većinu stanovništva čine Hrvati sa pravom glasa na izborima u Hrvatskoj.

Vučićevi teški izbori
Na zadnjim izborima za Sabor Repbulike Hrvatske glasovalo je više od 28 tisuća birača iz inozemstva i izabralo tri zastupnika.
Povećanje broja birača iz Srbije i ambicija Aleksandra Vučića za glasovima u Bosni i Hercegovini znači da i iz ove države vlast želi ići sličnim stopama kao kada su u pitanju izbori u Hrvatskoj, a to je dozvoliti i tražiti veći utjecaj birača u susjednoj zemlji koje mnogi u Srbiji i Hrvatskoj neopravdano smatraju dijasporom.

Možda tako nešto znači i testiranje eventualne mogućnosti da se u skorije vrijeme u BiH formira neki ogranak sestrinske Srpske napredne stranke, po uzoru na odnos HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske.
Iako se smatra da će izbori u Srbiji biti prilično jednostavni s aspekta izbornih pobjednika ipak se očekuje da ovaj put određene oporbene stranke ipak uđu u Skupštinu Srbije. Osim toga, očekuje se da će vrijeme nakon izbora bitno predodrediti dugoročnu politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, za kojeg bi bilo veliko iznenađenje da izgubi izbore s obzirom na moć koju posjeduje, prema nekoliko važnih pitanja. Među njima su odnos prema Bosni i Hercegovini, prema Rusiji i prema Kosovu, ali i prema Europskoj uniji u cijelini.
Aleksandar Vučić i njegova srbijanska vlast već sada se nalaze pred teškim izborom gdje je praktično od strane Europske unije direktno zatraženo da se direktno ograde i distanciraju od suradnje s Rusijom. 

Ukoliko se to ne bi dogodilo cijena bi bila tolika da bi Srbija bila prebrisana kao moguća buduća članica EU. Mnogi smatraju da Aleksandar Vučić takvu distancu ne može i ne smije napraviti prije izbora, i to zbog ogromnog biračkog tijela koje je 'zaluđeno' navodnom 'majkom' Rusijom.

Slična situacija opterećuje Vučića kada je u pitanju Milorad Dodik kojeg je već jednom na određeni način 'izradio' kada je Srbija u UN-u glasovala za osudu ruske agresije na Ukrajinu, dok je Milorad Dodik taj isti dan govorio o neutralnosti BiH i pisao pisma ruskom veleposlaniku u Ujedinjenim nacijama.

Što će biti nakon izbora?
Ovakav Dodikov potez je naišao na teške osude svih relevantnih međunarodnih adresa, a istovremeno ga je Vučić ostavio samog na cjedilu da se sam brani kako zna i umije. Također, sve ono što Dodik radi kada je u pitanju navodno otcjepljenje RS-a i famozno prenošenje nadležnosti sa državnog nivo na entitetske predstavlja određeno opterećene Vučiću osim ako se ne radi o smišljenom planu koji se dovodi u korelaciju sa 'kosovskim slučajem'.

U svakom slučaju, Vučić istovremeno ne može tolerirati poteze koji navodno vode otcjepljenju RS-a a i dalje tražiti povratak Kosova u granice Srbije. Podrška Dodiku u tom smislu neodoljivo podsjeća na rusku aneksiju Krima, pokušaje aneksije Donjecka i Luhanska u Ukrajini, a to sigurno nije nešto što će se na Balkanu tolerirati od države koja je praktično okružena EU i NATO članicama.

Svih ovih činjenica duboko je svjestan i Aleksandar Vučić, pa je srbijanski poslijeizborni scenarij ono što će dobrim dijelom odrediti sudbinu cijele regije. A u tom kontekstu mnogi su skloni vjerovati da će Vučić nakon izbora morati okrenuti leđa i Dodiku i Rusiji, odreći se prekodrinskih nerealnih ambicija te se pobrinuti da Srbija zajedno sa preostalim državama regije ima barem osiguran put u Europsku uniju, ako ne i u NATO.

U tom smislu ne treba isključiti ni formiranje novih političkih projekata u Republici Srpskoj navođenih iz Beograda, a koji bi mogli imati važnu ulogu na ovogodišnjim bosanskohercegovačkim izborima.