Piše: Dragan Bradvica

Posljednja runda pregovora u ovoj godini između međunarodnih medijatora i bh. političara oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenih izmjena Ustava BiH trebala bi početi 17. prosinca i trajati do 20. prosinca ali rezultat je već sada vrlo upitan. Od posljednjih pregovora pod posredstvom Matthew Palmera, specijalnog američkog izaslanika za izbornu reformu, te Angeline Eichhorst, direktorice pri Europskoj službi za vanjske poslove, ne da se stavovi nisu približili nego smo potonuli u još dublju političku krizu. Vlasti Republike Srpske su održale posebnu sjednicu Narodne skupštine RS-a oko povlačenja nadležnosti s državne razine, a nakon toga dio oporbe iz Federacije pa i sama SDA otvoreno najavljuje kako će se povući iz pregovora dok god institucije ne profunkcioniraju, a lider SNSD-a Milorad Dodik se ne sankcionira. Međutim, SAD i EU još uvijek nisu na čisto na koji način reagirati, jedni su za oštriji pristup, drugi za nastavak dosadašnje prakse, treće situacija u BiH baš i ne zanima previše. Dakle, idealan scenarij za bh. političke (kvazi)elite koje odlično 'plivaju u mutnom', pa se najrealnijim čini kako će bh. politički Grinch ljudima u ovoj zemlji ukrasti još jedan Božić.

Teška situacija u BiH

Jer situacija je i dalje na početnim postavkama. Politički predstavnici Hrvata u BiH su i više nego opravdano nezadovoljni jer Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod, ne mogu birati svoje političke predstavnike u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta FBiH i pod svaku cijenu žele promijeniti tu anomaliju. Političke stranke sa sjedištem u Sarajevu bi i pristaje da se mijenja način izbora članova Predsjedništva BiH ali bi da domovi naroda nemaju ulogu kakvu su imali do sada nego samo da se bave zaštitom vitalnog nacionalnog interesa. Na to niti predstavnici Hrvata niti Srba ne žele pristati. Uz to, politički predstavnici RS-a i nisu previše zainteresirani za ovu tematiku i stvari više, manje promatraju iz prikrajka. Na sve to su se nadovezale i gore pobrojane stvari, ali i određene izjave i potezi koji su dodatno podigli tenzije. Jedna od njih jeste glasanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH oko povlačenja tzv. 'Inzkovog zakona', što su bošnjačke političke stranke doživjeli kao još jedan prst u oko od strane HDZ-a BiH i SNSD-a, a HDZ BiH kao još jednu prevaru u koju su gurnuti od strane političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu. Nadalje, sve stranke iz FBiH jasno i nedvosmisleno poručuju kako secesionističke Dodikove najave ne mogu proći mirno, a čak je i lider HDZ-a BiH Dragan Čović kazao kako se BiH ne može podijeliti, pogotovo mirnim putem.

Različiti pogledi

Ovu situacije ne pomaže niti podijeljenost međunarodne zajednice o tome na koji bi način stvari trebale izgledati u BiH. Niz je različitih viđenja unutar same EU, naročito nakon što je Njemačka dobila novu vladu, SAD ima svoju politiku ali i Rusija, Kina i Turska. Dio zemalja članica EU je za oštriji pristup, za uvođenje rigoroznih sankcija pojedinim političarima iz BiH, pa čak i za slanjem dodatnih vojnih trupa u našu zemlju. Drugi dio je za to da se pregovori nastave, bez ikakvih dodatnih mjera jer smatraju kako one samo dodatno mogu usložiti ionako složenu situaciju. Treći dio situacija u BiH ne zanima previše i drže se po strani. Rusija pak smatra da nema ništa sporno u posljednjim potezima vlasti iz RS-a, iz Turske pak poručuju kako su posljednji potezi RS-a opasni i pogrešni i prijete regionalnoj stabilnosti, dok se Kina drži po strani ali ranije nije dala podršku novim visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

U takvoj situaciju, u kojoj je svima jasno da se preko BiH i cijelog zapadnog Balkana prelamaju geostrateški interesi velikih sila najveća žrtva su opet obični žitelji. U situaciju u kojoj je naša zemlja danas malo tko želi graditi svoj život i svakodnevno slušati političke svađe, teme od prije 100 godina, gledati propalu ekonomiju, devastirano zdravstvo, u prošlosti zarobljeno obrazovanje. Ukoliko se situacija na predstojećim sastancima ne smiri i ne postigne dogovor, a u prvih par mjeseci 2022. godine ne riješi situacija oko stavova iz RS-a, svima je jasno da ćemo potonuti u još veću krizu, te je upitno i održavanje izbora predviđenih za listopad naredne godine. Upravo zbog toga je od krucijalne važnosti da pred Božić stignu dobre vijesti i relaksacija situacije, ali problem je što se to u ovom trenutku ne čini realnim.