Hoće li nas Schmidt iznenaditi i bonskim ovlastima spriječiti izborne krađe?
Nakon propasti pregovora o izmjena Izbornog zakona BiH. Središnje izborno povjerenstvo BiH je najavilo datum kada će raspisati Opće izbore 2022. To će se, potpuno je izvjesno dogoditi odmah nakon prvomajskih praznika, odnosno 4. svibnja.
U međuvremenu, do tog datuma su teoretski moguće izmjene određenih izbornih pravila, a ponajprije se misli na one tehničke prirode. U parlamentarnu proceduru je već upućen set rješenja koji bi donio određen izmjene u smislu osiguranja integriteta izbornog procesa.
Između ostalog u tom kontekstu predložene izmjene odnose se na pitanja koja se odnose na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa u svrhu kampanje, obuku izbornih dužnosnika, sudjelovanje žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka SIP-a BiH i sudova o prigovorima vezanim za izbore. Važne izmjene predloženu su u načinu imenovanja predsjednika i članova biračkih odbora čime bi se umanjila mogućnost zloupotrebe na biračkim mjestima.
Tehničke izmjene na čekanju
Radi se o intervencijama koje su potrebne u poglavlju pet Izbornog zakona, a koje se odnose na samo provođenje izbora gdje bi se morale učiniti barem minimalne zakonske intervencije u smislu uvođenja tehničkih unapređenja. Neka tehnička unapređenja mogla bi se provesti i bez izmjene Izbornog zakona.
To se odnosi samo na identifikaciju i autoidentifikaciju birača, ali ne i na brojanje glasova.. U tom vjerojatno bi bile spriječene krađe identiteta, odnosno nitko ne bi mogao ostvariti pravo glasa u korist druge osobe ili umrle osobe.
Pošto je već poprilično jasno da prijedlozi koji su upućeni u parlamentarnu proceduru vjerojatno neće dobiti podršku do dana raspisivanja postavlja se pitanje hoće li se na ovom planu uključiti i OHR na čelu sa Christianom Schmidtom.
Ukoliko se već dugo spekulira o tome da bi Schmidt mogao putem bonskih ovlasti izmijeniti Izborni zakon, pitanje je zašto se to ne dogodilo upravo u smjeru osiguravanja regularnosti izbori. Jer, u tom slučaju ne radi se o političkim pitanjima kao što su načini izbora članova Predsjedništva BiH i članova domova naroda, već samo o tehničkim intervencijama u Izborni zakon koji bi omogućili veću regularnost izbora. Posebna je zanimljivost da su u biti sve političke stranke, barem formalno još u Neumu, prihvatile i dogovorile tehničke izmjene, ali zbog razmimoilaženja u političkim pitanjima jasno je da trenutno nema suglasnost da se do 4. svibnja takvo nešto i usvoji.
Za osiguranje regularnosti izbornog procesa ključna izmjena bi se trebala odnositi upravo na procedure imenovanja biračkih odbora. Odnosno, pitanje svih pitanja je: Tko će sjediti u biračkim odborima i tko će imenovati te ljude?
Potpuna depolitizacija tog procesa je nemoguće iz prostog razloga što sve gradska i općinska izborna povjerenstva imenuje u suštini lokalna vlast, pa bi prepuštanje imenovanja biračkih odbora takvim institucijama moglo prouzročiti još veće probleme. Na takav način umjesto proklamirane depolitizacije upravo bi se postigla sušta suprotnost i potpuna politizacija. Zbog toga, same eventualne tehničke izmjene Izbornog zakona i procedura vezanih za provođenje izbora ne moraju automatski značiti da će one rezultirati pravim željenim efektima. U suštini, mnogo važnije pitanje je na koji način osigurati transparentnost, efikasnu i brzu kontrolu događanja na biračkim mjestima, pa čak ako to znači i imenovanje članova biračkih odbora od strane političkih stranaka.
Šanse su male, ali...
Nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt koristeći bonske ovlasti izvan snage stavio neustavni entitetski zakon o imovini, u javnosti se počelo govoriti o mogućnosti da takvo nešto učini i kada je u pitanju Izborni zakon BiH. Odnosno da na isti način u zakonodavstvo BiH izvrši intervencije koje će osigurati povećanje integriteta izbornog procesa i na taj način smanji mogućnost manipulacija i izbornih krađa. S obzirom na najave iz Središnjeg izbornog povjerenstva da će izbori biti raspisani za nekoliko dana za takvu intervenciju ostalo je malo vremena. Zbog toga, Christian Schmidt bi izazvao pravo iznenađenje eventualnom odlukom da se preko bonskih ovlasti u idućih nekoliko dana 'upetlja' u sprečavanje izbornih krađa na biračkim mjestima. Šanse za takvo nešto su izrazito male, ali takvu mogućnost ne treba isključiti u potpunosti, pogotovo kada uzmemo u obzir da sve ključne odluke u BiH međunarodna zajednica na čelu sa OHR-om u pravilu donosi u zadnji tren.