Bez obzira kakve odluke bile SDP-a i njihovih partnera oko opstanka ili razlaza 'Osmorke' to nije ključno pitanje koje će odlučiti tko će činiti vlast na razini Federacije Bsone i Hercegovine.

Za očekivati je da se odnosti unutar 'Osmorke' zakompliciraju na način da se odraze na eventualne promjene koalicijskih dogovora na razini određenog broja županija.
Međutim, kada je u pitanju Federacija Bosne i Hercegovine čak ako bi NES i SBiH promijenile dosadašnju opciju i prešle pod zeleni tabor Bakira Izetbegovića te stranke ne bi imale potrebne većine ni u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH niti ukupnu većinu u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. 

SDA i DF nemaju većinu bez HDZ-a BiH
Za uspostavljanje takve većine nedostaje im ključni partner koji nosi 15 'ruku' u Zastupničkom domu a zove se HDZ BiH. Za sada, nema ama baš nikakvih naznaka da će HDZ BiH iznenada promijeniti opciju i upustiti se u političku avanturu nove suradnje sa SDA i Demokratskom frontom.

Podsjetimo da takva suradnja u prethodne četiri godine nije čak uspjela niti formirati novu Vladu Federacije BiH, a niti onu u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Još jedan razlog da se takvo preusmjeravanje odnosa ne dogodi krije se u činjenici da HDZ BiH ima potpisan sporazum sa SDP-om i strankama koje će ostati vlast na džravnoj razini, a da se pri tome još uvijek Dragan Čović i Bakir Izetbegović makar ni kurtoazno nisu sastali otkad su izbori održani.

Za preokret u tim odnosima SDA, Bakir Izetbegović i Željko Komšić morali bi Draganu Čoviću „isporučiti“ baš nešto veliko što on nikako ne bi mogao odbiti. A kada su u pitanju zahtjevi i želje Dragana Čovića i njegovog HDZ-a BiH jasno je da se osnovni zahtjev krije u Izbornom zakonu čije bi izglasavanje po njegovoj volji od SDA tražio i prije formiranja nove Vlade FBiH.

Da li su SDA i DF na taj način spremni 'izdati' sve ono što pričaju zadnjih godina i za mrvu vlasti nagraditi Dragana Čovića dugo očekivanim poklonom tek ostaje da se vidi.
S druge strane, čak da SDA bude spremna na takvo nešto i čak da se dogovori nekakav takav scenarij nemoguće je da samostalno bez potpisa budućeg potpredsjednika FBiH koji će doći iz SDP-a BiH formira takvu izvršnu vlast.

Naime, teško je očekivati da će SDP BiH ponovo napraviti istu grešku koju su učinili 2014. godine dajući potpise kandidatu DF-a za potpredsjednika FBiH. Nakon što su ovog puta dobili dovoljan broj potpisa za imenovanje potpredsjednika, a pogotovo nakon najava iz SDA da njihov potpredsjednik neće dati podršku parlamentarnoj većini za formiranje vlasti, suludo je očekivati da će to sada učiniti SDP i na taj način ponovo instalirati vlast u kojoj su HDZ BiH, SDA i DF.
Upravo zbog svih ovih navedenih razloga, jasno je da, što se tiče Federacije BiH, ni na koji način nije bitno hoće li Osmorka postati Trojka, Četvorka ili Petorka, već je jedino bitno na koji način će se razriješiti „bermudski trokut“ u kojem i SDA i HDZ i SDP kroz predsjednike/potpredsjednike Federacije BiH imaju kontrolni paket za formiranje vlasti u Federaciji BiH.

Odgovornost i na Schmidtu
U cijeloj priči oko ovog pitanja veliku odgovornost ima i visoki predstavnik Christian Schmidt koji je svojim nametnutnim izmjenama Izbornog zakona još više zakomplicirao cijelu situaciju i umjesto deblokiranja procesa uveo nove mogućnosti potencijalnih blokada.
Ukoliko SDA, SDP BiH i HDZ BiH ne uspiju ni na koji način međusobno dogovoriti parlamentarnu većinu i formiranje Vlade Federacije BiH (a što je u ovom momentu ipak teško očekivati), visoki predstavnik Christian Schmidt naći će se pred izazovom da „deblokira“ono što je sam „zablokirao“.
Potpuno je neizdrživo da parlamentarna većina koja bude postojala u Parlamentu Federacije BiH zbog nepotpisivanja samo jednog od predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH ne može formirati novu Vladu Federacije BiH. U tom slučaju za očekivati je nove poteze od strane Visokog predstavnika i svojevrsno 'ispravljanje' konstrukcijskih grešaka koje sadrže njegove dosadašnje izmjene Izbornog zakona.

U tom smislu, kao dobar povod za ispravljanje tih grešaka mogle bi poslužiti eventualne odluke Ustavnog suda BiH po apelacijama Željka Komšića i Šefika Džaferovića koje su podnesene upravo na Schmidtovu odluku. Te odluke su ponovno prolongirane za idući mjesec i lako bi se moglo dogoditi da izbor Vlade Federacije BiH bude čekao nove odluke Visokog predstavnika.

Iako je Christian Schmidt poručio političkim akterima u Federaciji BiH da postignu međusobni dogovor, sigurno je da nakon kritika koje trpi i na međunarodnom planu neće moći posmatrati kako Vlada Fadila Novalića ulazi u treći uzastopni tehnički mandat. J. S.