Angelina Eichhorst, direktorica u Europskoj službi za diplomatske odnose (EEAS) i Matthew Palmer, specijalni izaslanik State Departmenta za izbornu reformu stižu u Bosnu i Hercegovinu idućeg tjedna.

 Odnosno, po informacijama portala politicki.ba taj dolazak trebao bi se dogoditi 25. siječnja i predstavljat će konačni i završni čin u gotovo desetogodišnjem pregovaranju oko izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH u cilju implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava od kojih je najpoznatija ona 'Sejdić – Finci'.

Pregovori se neće nastavljati

Podsjećamo, ovi pregovori su se trebali već završiti krajem prošle godine, ali zbog očiglednog nedostatka volje među domaćim, poglavito liderima nacionalnih stranaka, ti pregovori su prolongirani za mjesec dana.

Kako smo već raniej pisali, međunarodni dužnosnici su domaćim liderima htjeli dati još neko vrije da dobro razmisle, a u međuvremenu su opasno aktualizirane priče o sankcijama koje očigledno neće biti samo 'privilegija' rezervirana samo za Milorada Dodika.
Jesu li i kakav napredak u međuvremenu napravili domaći lideri još uvijek nije poznato, no porukama koje odašilju iz svojih stranačkih centrala lako bi se moglo dogoditi da najavljeni završni čin pregovora ujedno bude i završni akt propasti cijelog projekta.

U tom slučaju bi pregovori bili nastavljeni nakon održanih izbora, ukoliko ih uopće bude s obzirom da neki smatraju da se oni ne mogu održati bez izmjena Izbornog zakona, a drugi opet otvoreno zagovaraju blokadu ili bojkot na takav način raspisanih izbora.
Ono što je izvjesno je da dio političkih stranaka, poput SDP-a BiH, uopće ne želi pregovarati o ovom pitanju dok se ne riješi situacija sa Dodikovom blokadom državnih institucija. S druge strane, sugovornici koji će morati pristupiti ovim pregovorima jesu stranački vrhovi SDA i HDZ-a BiH, a neizvjesno je kako će se ponašati oporbene stranke iz Republike Srpske.

Slijedi rasplet

Dakle, u idealnoj optimistički postavljenoj situaciji ovaj krug pregovora trebao bi „izroditi“ konkretni prijedlog izmjene Ustava BiH i konkretni prijedlog izmjene Izbrnog zakona BiH koji bi nakon toga trebali biti upućeni u parlamentarnu proceduru.

Za promjenu Ustava BiH potrebna je dvotrećinska većina u Zastupničkom domu državnog parlamenta koji broji 42 zastupnika, što je nemoguća misija bez podrške barem dijela oporbenih stranaka. U tom kontekstu važno bi bilo kako će se ponašati oporba iz Republike Srpske, ali i određene stranke s manjim brojem zastupnika poput NiP-a (Denis Zvizdić) ili PDA ('sankcionirani' Mirsad Kukić). Bukvalno, svaki pojedinačni glas za neki usuglašeni prijedlog SDA  i HDZ-a mogao bi biti presudan, jer je teško očekivati da će DF koji je dio vladajuće većine podržati bilo kakve ustavne promjene koje idu u prilog zahtjeva HDZ-a BiH.
S druge strane, nakon eventualnog usvajanja izmjena Ustava BiH, uslijedile bi promjene Izbornog zakona BiH što je nešto lakši zadatak za vladajuće stranke jer je za taj proces potrebna podrška od ½ zastupnika.
U drugom, pesimističnom scenariju, od ovih kalkulacija neće biti ništa ukoliko SDA i HDZ BiH kao dvije vladajuće stranke iz Federacije BiH, po uzoru na mostarski sporazum, ne izađu sa zajedničkim prijedlogom rješavanja ovog pitanja koje već cijelu deceniju zamara cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Postoji li takav prijedlog, hoće li se doći do njega ii je sve farsa u cilju opravdavanja pred međunarodnom zajednicom s namjerom prebacivanja krivice za propast pregovora na 'onog drugog' – vidjet ćemo vrlo brzo! J. S.