Gotovo mjesec i pol dana nakon održanih izbora u Bosni i Hercegovini započinje neizvjesna implementacija izbornih rezultata. U svojevrsnoj retrospektivi dosadašnjih političkih poruka i određenih sastanaka između političkih subjekata jasno je nekoliko činjenica. Prva od njih je da će se vlasti u BiH očigledno formirati 'odozdo' prema 'gore', odnosno prvo će se dogovoriti parlamentarne većine (a možda i vlade) na županijskim razinama koje će odrediti odnose u Domu naroda Federacije. Jedna od novosti jeste da se očekuje potpisivanje zajedničkog programa onih aktera koji budu sudjelovale u raznim vladama. Uvođenje takve prakse najavljuju stranke okupljene oko Trojke, ali i HDZ BiH koji je spreman potpisati jasne mjere koje bi trebale provoditi buduće vlade. Takvi programi rada trebali bi se sa županijske razine preko federalne pa sve do državne prenijeti po principu 'dogovorimo se oko onoga oko čega se možemo dogovoriti', dok bi sve one stvari u kojima su suprotstavljeni stavovi trebali ostati po strani. U tom slučaju bi se eventualno neki ključni dogovori mogli očekivati oko određenih ekonomskih i socijalnih pitanja, dok je rješavanje krupnih političkih pitanja u idućem četverogodišnjem mandatu vrlo teško očekivati.

Najavljene konstituirajuće sjednice

S obzirom da se već ovog tjedna očekuju konstituirajuće sjednice u gotovo svim županijskim skupštinama, već idućeg tjedna treblo bi krenuti u izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH.
Upravo će ovaj dio izbora biti ključni i određujući faktor oko konstituiranja vlasti. Po sada svim poznatim omjerima u županijskim skupštinama jasno je da će stranke okupljene oko HDZ-a BiH imati većinu u hrvatskom klubu i daleko više od potrebnih 11 izaslanika za predlaganje predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Također, jasno je da će stranke Trojke imati 'kontrolni paket' od 11 izaslanika u Klubu Srba, te sigurnu većinu u klubu Ostalih. Samim time, ukoliko se ne dogodi nešto dramatično, jasno je da su ova dva politička faktora nezaobilazna u predlaganju za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH.  S obzirom na razne obrate oko borbe za 11 ili više izaslanika u bošnjačkom klubu, nakon posljednjih događanja u Tuzlanskoj županiji gdje su se strankama Trojke pridružili Socijaldemokrati BiH poprilično je izvjesno da stranke Trojke trenutno mogu računati na 11 izaslanika u bošnjačkom klubu. S druge strane SDA i DF trenutno imaju sposobnost da izaberu 10. Preostala dva izaslanika u bošnjačkom klubu Doma naroda Federacije BiH trebala bi biti izabrana pukom srećom, odnosno izvlačenjem kuglica. Izvlačenje će se po svemu sudeći obaviti u Livanjskoj i Posavskoj županiji. U te dvije županije bi čista lutrija trebala odlučiti o tome hoće li te izaslanike u Domu naroda 'dobiti' SDP ili SDA.  To bi moglo odrediti koji će od dva suprotstavljena bloka imati većinu u Klubu Bošnjaka, ali bez obzira na to ukoliko se ne dogode nove 'preletačke' afere,  stranke oko Trojke trenutno imaju kapacitet da izaberu 11 'ruku' u bošnjačkom klubu.

Trojka i partneri blizu natpolovične većine

Ukoliko bi ždrijebanjem bio izabran bar još jedan izaslanik to bi vjerojatno značilo eliminaciju SDA iz utrke za vlast u FBiH. Osim ovog još jedan pokazatelj ide u prilog strankama Trojke (i Osmorke) da će se bez njih teško itko usuditi pokušati formirati federalnu vlast. A to je činjenica da će ukupno gledajući u Domu naroda Federacije BiH imati ukupno 35 ili čak i više izabranih izaslanika od ukupno njih 80. Istovremeno, ova grupacija stranaka ima 40 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. To praktično znači da bi za potvrđivanje buduće Vlade Federacije BiH i za donošenje svih zakona HDZ i SDA morali ovisiti o nekoliko ruku Demokratske fronte u domu naroda i dati joj presudnu ulogu u učešću u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na trenutnu političku situaciju i stotinu puta ponovljene izjave kako HDZ BiH neće koalirati sa DF-om teško je očekivati da će ova stranka sudbinu buduće vlade predati u ruke Željka Komšića. To je sigurno jedan od razloga zbog kojih Dragan Čović trenutno očigledno preferira pravljenje vlasti sa strankama Trojke. S druge strane, Demokratska fronta još uvijek nije jasno odbila učešće u vlasti sa strankama Trojke na federalnoj razini. Kako je najavljeno ova stranka će svoju konačnu odluku donijeti ovog tjedna. A ukoliko se stranka Željka Komšića na kraju ipak opredijeli podržati stranke Trojke mnogo toga biti će završeno.
bez obzira na sve iduća dva tjedna će vjerojatno odrediti i iskristalizirati sve većine u županijskim skupštinama, a kroz izbore za Dom naroda i većinu koja može napraviti federalnu vlast. Ukoliko se to zaista dogodi u idućih 15 dana moguće je očekivati da će se možda i nova Vlada Federacije Bosne i Hercegovine  moći izabrati paralelno sa formiranjem županijskih vlada. U tom slučaju bismo zaista mogli dobiti konstituirane sve organe vlasti u FBiH do 31. prosinca. Kada je u pitanju formiranje Vijeća ministara BiH tu su ipak stvari malo kompleksnije i teško će se to tijelo konstituirati u ovoj godini.

Čeka se i rasplet u NSRS

Mogućnosti oko konstituiranja vlasti na državnoj razini ovise i o raspletu borbe za popunu Kluba Srba u državnom narodu a koje bira Narodna Skupština Republike Srpske. Za popunu ovog doma jasno je da će Dodikov SNSD imati sigurna tri izaslanika, ali mu to ne garantira da će biti dio vlasti u Vijeću ministara BiH. Za sigurno učešće u Vijeću ministara potrebna su mu četiri izaslanika, te je više nego jasno da Milorad Dodik na sve načine traži podršku upravo za taj scenarij. Izvjesno je da će oporba okupljena oko SDS-a i PDP-a vjerojatno moći izabrati jednog izaslanika. Tko će dobiti onog petog koji može ubaciti ili izbaciti iz tračnica državne vlasti odlučit će očigledno zastupnici Pokreta za državu koji javno od oporbe u RS traže podršku za svog kandidata. Istovremeno, već sad je jasno da je veliko pitanje da li bi i uz podršku Pokreta za državu SDS i PDP mogli dobiti još tog drugog izaslanika s obzirom na očigledne raskole unutar oporbe i otvoreno koketiranje njihovih članova sa vladajućem SNSD-om.
Kako god bilo, u iduća dva tjedna saga oko konstituiranja vlasti u BiH mogla bi dobiti svoj rasplet. To ne znači da će se razine vlasti biti uspostavljene, ali bi se mogle definirati jasne većine u svim parlamentima.