Dok odvjetnici pripremaju nacrt mirovnog sporazuma između Kijeva i Moskve, Francuska je već optužila Rusiju da se samo pretvara da želi pregovarati.

Oleksi Reznikov, koji predvodi ukrajinsku delegaciju na pregovorima, kaže kako se odrađuju tehnički detalji, no Rusija mora prestati s bombardiranjima kao prvi preduvjet bilo kakvog kompromisa, piše Guardian.

Govoreći putem video veze sa zastupnicima Europskog parlamenta u odboru za vanjske poslove i pododboru za sigurnost i obranu, Reznikov je rekao da međunarodni čelnici, poput izraelskog premijera Naftali Bennetta, pokušavaju posredovati, ali da se čini da će Rusija morati biti prisiljena na stvarne pregovore.

- Mi ćemo, naravno, kao prvi uvjet navesti prekid vatre, zatim humanitarne koridore, osiguranje civilnog stanovništva vodom i hranom, a onda, možda, možemo pričati o potpisivanju mirovnog sporazuma - kazao je.

- Ali što se tiče ukrajinskog naroda, nikada ne bismo prihvatili bilo kakvu kapitulaciju i naše oružane snage spremne su pružiti otpor. Dakle, danas bismo mogli reći da su pregovori više-manje na tehničkoj razini. I naravno, uključeni su odvjetnici, uključeni su političari, ali neću ulaziti u detalje o pregovorima. Moram vas uvjeriti kako se nema još čime biti zadovoljan. Ali nadam se da ćemo vrlo brzo okončati ovaj rat. Naravno, porazom Kremlja - poručio je Reznikov.

U ukrajinskom pregovaračkom timu i u zapadnim prijestolnicama postoje velike sumnje u to sudjeluje li Vladimir Putin u pregovorima u dobroj namjeri.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian rekao je u intervjuu objavljenom u četvrtak kako vjeruje da se ruski predsjednik pretvara da pregovara, a sve kao dio plana borbe koji je koristio i u Čečeniji i u Siriji.

- Nažalost, još uvijek se suočavamo s istom ruskom logikom: postavljaju maksimalističke zahtjeve, žele da se Ukrajina preda i pojačavaju opsadni rat - rekao je Le Drian za novine Le Parisien.

- Baš kao u Groznom i Alepu, postoje tri tipična elementa: neselektivno bombardiranje, takozvani humanitarni koridori osmišljeni da im omoguće da optuže drugu stranu da ih ne poštuje i razgovori bez cilja osim što se pretvaraju da pregovaraju - smatra francuski šef diplomacije.

Le Drian je rekao da postoji samo jedan način da Putin pokaže da je zainteresiran za mir, a to je angažiranje na 'jednoj hitnoj stvari'.

- Samo prekid vatre dolazi u obzir, no Rusija to za sada odbija. Dakle, sankcije će se odlučno pojačati sve dok Putin ne shvati da će cijena nastavka sukoba biti toliko visoka da je prekid vatre poželjniji i ne počne stvarne razgovore s predsjednikom Zelenskim.

Inače, Rusija zahtijeva da Ukrajina postane 'neutralna država' i odustane od svojih težnji za pridruživanjem NATO-u, a mora prihvatiti i gubitak Krima, koji je Moskva ilegalno anektirala 2014., kao i samopriznatih regija Donjecka i Luganska.

Slovenski premijer Janez Janša, koji je u utorak navečer vidio Zelenskog u Kijevu, rekao je za Guardian da je Zelenski otvoren za promjenu ustava Ukrajine kako bi zadovoljio ruski zahtjev za NATO-om, ali da su Ukrajini potrebna čvrsta jamstva svjetskih sila da će intervenirati u bilo kakvom budući sukob koji će izazvati Kremlj.

- Ako želimo pravi mirovni sporazum, nešto što će trajati generacijama, ne mislim da je to moguće samo pregovaranjem između Rusije i Ukrajine - rekao je.

- Mislim da bi za istim stolom, kao jamci, trebale bi biti i Sjedinjene Države, Europska unija i Kina - kazao je Janša.

Američki predsjednik Joe Biden u petak će razgovarati s kineskim čelnikom Xi Jinpingom. Taj razgovor trebao bi se dogoditi nakon što se već održalo sedam sati razgovora u ponedjeljak u Rimu između savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jakea Sullivana i njegovog kineskog kolege Yanga Jiechija u ponedjeljak.

U Moskvi je pak Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov optužio Kijev da se nisu ozbiljno uključili u pregovore.

- Naše izaslanstvo ulaže kolosalne napore i pokazuje veću spremnost nego druga strana - rekao je Peskov.

Dodao je da su se 'mnogi' Rusi pokazali kao izdajice.

- U ovako teškim vremenima ljudi pokazuju svoje pravo lice. Mislim da su se mnogi pokazali, kako mi na ruskom kažemo, kao izdajice - zaključio je Peskov.

Ukrajinski predsjednik čvrsto ustraje na međunarodno priznatim granicama svoje zemlje iz 1991., nakon raspada Sovjetskog Saveza, rekao je u četvrtak njegov savjetnik.

Takvom izjavom Oleksij Arestovič vjerojatno je želio jasno dati do znanja da predsjednik Volodimir Zelenskij nije spreman ni na kakve izmjene granica u pregovorima o prekidu vatre i povlačenju ruske vojske iz Ukrajine.

Rusija je 2014. anektirala poluotok Krim koji je bio dio ukrajinskog teritorija, a priznala je i neovisnost samoproglašenih republika Luhansk i Doneck u području Donbasa na istoku Ukrajine gdje su iste godine proruski nastrojeni vođe izveli pobunu protiv vlasti u Kijevu.

Te dvije regije i Krim dio su teritorija Ukrajine koju su u tim granicama priznali Ujedinjeni narodi 1991., nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Zelenskij je opetovano govorio da neće trgovati "teritorijalnom cjelovitošću" svoje zemlje.

"Njegovo glavno stajalište nije promijenjeno", rekao je Arestovič za nacionalnu televiziju "Nikada se nećemo odreći naših nacionalnih interesa".

Drugi predsjednikov savjetnik Mihajlo Podoljak skicirao je za poljske medije ukrajinsko stajalište. "Jedna od ključnih točaka (za mirovni sporazum) jest kako riješiti teritorijalno pitanje okupiranog Krima i Donbasa", rekao je.

Ukrajinsko se stajalište nije promijenilo u vezi s okupiranim teritorijima: državne granice ne mogu se mijenjati. Međutim, vjerujem da moramo biti razboriti u procjenama. De jure, Krim, Donjeck i Lugansk su dijelovi Ukrajine, ali nisu pod našim nadzorom, ondje je uspostavljena ruska administracija."

"Ulažemo napore da pronađemo zakonsku formulu", rekao je bez drugih objašnjenja.

Podoljak se osvrnuo i na stajalište ruske strane u pregovorima dajući naslutiti da je ona sada spremnija na kompromis.

"Mogu reći da je rusko izaslanstvo nedavno prilično ublažilo (stajalište). Sada procjenjuju svijet objektivnije i ponašaju se vrlo korektno. Nema grubosti svojstvene ruskoj vladi. Naravno, njihov pogled na svijet iskrivljen je vlastitom propagandom", rekao je.

Rusija nudi Ukrajini apsolutno prihvatljivu opciju za sporazum, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

“Rusija nudi Ukrajini apsolutno prihvatljivu verziju sporazuma, to znam sigurno”, rekao je Lukašenko, navodeći da je još uvijek moguće da Zelenskij potpiše sporazum s Putinom.

“Ako Zelenskij to odbije, onda će, vjerujte mi, za kratko vrijeme morati potpisati akt o kapitulaciji”, rekao je Lukašenko.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu danas se u Lavovu susreo s ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom, i to dan nakon što je posjetio Moskvu i ondje razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. CNN prenosi kako je Cavusoglu, misleći na Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, izjavio sljedeće: "Postigne li se dogovor o pitanjima oko kojih vidimo mogućnost zbližavanja, možda će se dva čelnika susresti."

Cavusoglu je potvrdio kako su njegove nade u prekid vatre porasle nakon sastanka s objema stranama. No dodao je kako je "teško o tome govoriti kada je u pitanju rat". Otkrio je kako je Ukrajina predložila Tursku i Njemačku kao zemlje jamce u predloženom "ugovoru o kolektivnoj sigurnosti".

"Tijekom mojih jučerašnjih razgovora u Moskvi primijetio sam kako Rusija na to nema prigovora. Mogli bi prihvatiti taj prijedlog", rekao je Cavusoglu dodajući kako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan jučer razgovarao s Putinom te mu ponovio ponudu o ugošćivanju njega i Zelenskog u Istanbulu ili Ankari.

Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da ga je danas kontaktirao prevarant koji tvrdi da je ukrajinski premijer i postavio mu nekoliko 'obmanjujućih pitanja'.

Wallace je rekao da je prekinuo poziv nakon što je postao sumnjičav, dodajući da 'nikakva količina ruskih dezinformacija i prljavih trikova' ne može odvratiti pozornost od ruskog kršenja ljudskih prava.

'Očajnički pokušaj', zaključio je.