Hoće li se zbog Mostara još jednom odgoditi Lokalni izbori?
Po važećim odredbama Izbornog zakona BiH koje propisuju da se izbori raspisuju 150 dana prije datuma održavanja, mostarske izbore neće biti moguće održati 15.11. 2020. za kada su raspisani izbori za ostale jedinice lokalne samouprave u BiH. Kada bi SIP BiH već danas raspisao izbore za Mostar oni bi mogli biti održani najranije 6. prosinca 2020. godine. S obzirom na izjave određenih dužnosnika da će izbori mostarski izbori biti održani zajedno s ostalima, čini se da je jedina mogućnost pomicanje već raspisanih izbora za mjesec prosinac, kako je to ranije spominjao lider SNSD-a Milorad Dodik
Grad Mostar nakon dvije održane sjednice, jedne u Zastupničkom domu a druge u Domu naroda Parlamenta BiH, konačno će moći na izbore.
Rezultat je to u prvom redu, dogovora tri lidera koji su jednim sastankom odblokirali zarobljeni Mostar nakon dvanaestogodišnje agonije i svojim zastupnicima 'naredili' da podrže izmjene Izbornog zakona koje su u parlamentarnu proceduru uputile SDA i HDZ, dok je alternativni prijedlog oporbenih stranaka odbijen zbog nepostojanja dovoljne većine iz Federacije BiH.
12 godina čekanja
Podsjetimo, posljednji izbori za Gradsko vijeće Mostara održani su 2008., a Ustavni sud BiH je dvije godine kasnije stavio izvan snage mostarska izborna pravila koja su do tada vrijedila procijenivši kako je ustroj biračkih jedinica diskriminatoran s obzirom na broj mandata u Gradskom vijeću i broj birača koji je o njima odlučivao.
Nakon toga, godinama ništa se ozbiljno nije događalo na implementaciji presude zbog nespremnosti SDA i HDZ da usuglase nova rješenja. Devet godina nakon presude Ustavnog suda BiH, Mostarka Irma Baralija dobila je tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava koji je presudio kako su desetogodišnjim blokiranjem izbornog procesa u Mostaru prekršena temeljna prava građana, te naložio Ustavnom sudu BiH da sam iznađe rješenja ako se u datom roku ne izmijeni Izborni zakon u Parlamentu BiH.
Pod pritiskom te obvezujuće presude, ali i pod očiglednim ‘pritiskom’ međunarodne zajednice Izetbegović i Čović su dogovorili rješenja koje je na kraju potvrdio i Parlament BiH
Tim rješenjem je predviđen novi način biranja gradskih vlasti u Mostaru. Izmjenama Izbornog zakona predviđeno je kako će se u Mostaru ubuduće 35 gradskih vijećnika birati unutar šest izbornih jedinica te s posebne gradske liste.
Ranija izborna pravila, koja su presudom 2010. proglašena neustavnim, davala su sa svih šest gradskog područja po 3 vijećnika. Novim dogovorom SDA i HDZ-a sad je to izmijenjeno na način da se iz gradskog područje Sjever biraju dva vijećnika, iz Starog Grada pet, iz Jugoistoka dva, iz Juga dva, iz Jugozapada 7, a iz Zapada četiri.
Također, ranije se sa gradske liste koja je obuhvaćala cijeli grad Mostar biralo 17 vijećnika. Po novom prijedlogu birat će ih se manje, odnosno samo njih 13. Istodobno se novim prijedlogom definira da će u Gradskom vijeću Grada Mostara biti najmanje 4 pripadnika svakog konstitutivnog naroda i ne više od 15. Osim toga garantira se ulazak u Gradsko vijeće najmanje jednom vijećniku iz reda Ostalih.
Međustranački sporazum SDA i HDZ-a BiH predvidio je da se kroz izmjene gradskog statuta nakon provedenih izbora, između ostalog, osigura puno jača uloga predsjednika Gradskog vijeća Mostara.
Izmjena izbornih pravila u oba doma državnog parlamenta prihvaćena je glasovima zastupnika SDA, HDZ-a BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kao i nekih manjih stranaka koje su članice vladajuće koalicije, dok su oporbeni zastupnici bili protiv uz obrazloženje kako se na ovaj način samo učvršćuju crte etničkih podjela unutar Mostara.
Izbori ne mogu biti 15.11.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nikola Špirić kazao je da su jučer da su usvojene izmjene Izbornog zakona kojima se omogućava održavanje izbora u Mostaru 'dobre za sve koji žive u Mostaru i sve konstitutivne narode i građane', te naglasio je da su usvojena i dva zaključka.
Jednim su sugerirali budućim članovima Vijeća Grada Mostara da vode računa o učešću konstitutivnih naroda, a drugim da se do održavanja lokalnih izbora u Mostaru učini sve da se osigura konstitutivnost svih naroda.
Sada, kada su rješenja usvojena u državnom parlamentu, na potezu je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) koje bi po logici stvari trebalo raspisati izbore za Mostar. No, ostaje misterija kada će se oni i dogoditi.
- Ovime ćemo dobiti mogućnost da se izbore u Mostaru organizira zajedno s lokalnim izborima u BiH - kazao je jučer Dragan Čović.
No, po važećim odredbama Izbornog zakona BiH koje propisuju da se izbori raspisuju 150 dana prije datuma održavanja, mostarske izbore neće biti moguće održati 15.11. 2020. za kada su raspisani izbori za ostale jedinice lokalne samouprave u BiH.
Kada bi SIP BiH već danas raspisao izbore za Mostar oni bi mogli biti održani najranije 6. prosinca 2020. godine. S obzirom na izjave određenih dužnosnika da će mostarski izbori biti održani zajedno s ostalima, čini se da je jedina mogućnost pomicanje već raspisanih izbora za mjesec prosinac, kako je to ranije spominjao lider SNSD-a Milorad Dodik.
Zbog toga, moglo bi se dogoditi da izbori u Mostaru budu izgovor za novo odgađanje već jednom odgođenih i ponovo zakazanih Lokalnih izbora.
Zbog nejasne situacije oko datuma mostarskih izbora, još uvijek nije jasno kada će Mostar konačno izaći iz nedemokratskog mraka u kojem je bio zarobljen čitavih 12 godina. Na potezu je SIP BiH, čiju će odluku s nestrpljenjem osluškivati svi Mostarci.
Dragan Čović: Mostar sačuvao multietničnost
O izmjenama Izbornog zakona vezanih za izborna pravila u Mostaru jučer je povodom govorio predsjednik HDZ-a Dragan Čović. On je kazao kako se može nadmudrivati u vezi s Mostarom, ali dok je Aneksa 4. Daytonskog sporazuma, ovo je država tri konstitutivna naroda.
- Mostar vidim kao i svaku drugu jedinicu lokalne samouprave. Nadmudrivanja o Mostaru treba da završe, bilo je na desetke pokušaja, a ovo je izlazak iz svega toga, da Mostaru damo mogućnost da ima Gradsko vijeće, izabranog gradonačelnika, ali i minimalnu nacionalnu zastupljenost - izjavio je Čović te naglasio kako je Mostar sačuvao multietničnost.
Bakir Izetbegović: Nisam bio optimista, ali imamo dogovor
U toku rasprave o izmjenama Izbornog zakona za Mostar govorio je i predsjednik SDA Bakir Izetbegović. On je kazao kako je dogovoru prethodila inicijativa međunarodne zajednice, ali da su očekivanja bila drugačija.
- Ja nisam bio optimista, ali evo smo postigli dogovor. Ne vjerujem da će zadugo biti idealnog rješenja u Mostaru jer je dosta nepovjerenja, ali ćemo se pomicati naprijed - izjavio je Izetbegović kazavši kako je zbog ovog povoda jučerašnja sjednica bila svečana.
Govoreći o zaštitnim kvotama u lokalnim zajednicama Izetbegović je kazao kako je to dobra ideja da se takvo rješenje pojavi i u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Čapljini, Stocu...
Nermin Nikšić: Što je stvarni sadržaj 'paketa'?
Nakon što je i Dom naroda BiH usvojio Izmjene izbornog zakona BiH i tako omogućio održavanje izbora u Mostaru, reagirao je predsjednik SDP-a BiH i zastupnik u Parlamentu BiH Nermin Nikšić. On je na twitteru komentirao potpisani sporazum postavljajući pitanje što se ustvari krije iza njega.
- Iz SDA su godinama pričali da Mostar kao paket ne dolazi u obzir, dok su iz HDZ dolazili stavovi da je samo paket moguć. Ko je pričao istinu vidi se iz Sporazuma. Evidentno su uz Mostar dogovorene i ostale izmjene Izbornog zakona, pa je pitanje šta je stvarni sadržaj paketa? - napisao je Nikšić na twitteru.
Kojović: Privid istinske demokracije
Dogovor SDA i HDZ-a nismo podržali jer umjesto istinske demokracije, on stvara njen privid. Radi se o nastavku politike stvaranja etnički dominantnih sela, gradova, entiteta, a sad i izbornih jedinica - kazao je Peđa Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu i predsjednik oporbene Naše stranke.