Hoće li sigurnost BiH uskoro čuvati i vojnici Bundeswehra?
Piše: V.S.Herceg
Sve su brojniji apeli visokih međunarodnih dužnosnika o potrebi angažiranja dodatnih NATO snaga u zaštiti Bosne i Hercegovine od ruskog utjecaja i sprječavanju izazivanja nove krize na Balkanu.
BiH je u stalnom fokusu izjava i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, a sada, najnovije, i bivšeg glavnog tajnika Saveza Willyja Claesa. Ali ovi pozivi, barem tako se čini u javnosti, ne uzimaju se previže ozbiljno u BiH koja je već u predizbornoj kampanji prije listopadskih izbora.
U BiH je prije nešto više od mjesec dana pristiglo još 500 vojnika okviru EUFOR-ove operacije Althea i to zbog, kako je navedeno „mjera predostrožnosti“.
Iz EUFOR-a su tada naveli kako bi "pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnoj razini mogla potencijalno prouzročiti nestabilnost u BiH".S novopridošlih 500 vojnika, u BiH je trenutno raspoređeno oko 1.100 EUFOR-ovih vojnika. Međutim, sudeći prema izjavama visokih međunarodnih dužnosnika, moglo bi ih biti i još.
Nato ima i nove i stare probleme
"NATO mora obratiti pozornost i moramo jasno pratiti događanja u BiH jer Putin igra čudnu ulogu u Srbiji i ne možemo isključiti da će biti novih konflikata u BiH, isprovociranih od Srbije koja je prošli tjedan s Putinom potpisala novi ugovor o isporuci plina za sljedeće tri godine. Čak i situacija na Balkanu je još uvijek zabrinjavajuća", rekao je u Madridu bivši glavni tajnik NATO-a Willyj Claes na obilježavanju 40 godina članstva Španjolske u Savezu, prenio je N1.
Slično, ali ne i tako precizno, rekao je također bivši čelnik NATO-a lord George Robertson koji je kazao kako "NATO ima neke nove probleme", ali i da su "neki stari još uvijek prisutni".
"Živimo u vrlo kompliciranom svijetu gdje je geopolitički kaleidoskop razbijen. I ne znamo gdje će dijelovi pasti. Vi i članovi Sjevernoatlanskog vijeća imate velike odgovornosti u godini koja dolazi kako bi bila osigurana sigurnost“, rekao je Robertson.
BiH i Kosovo je spominjao i aktualni glavni tajnik NATO-a Stoltenberg i to u svjetlu španjolskog učešća u mirovnim misijama u zapadnom Balkanu, kroz NATO misije u BiH i na Kosovu.
Međutim, upravo BiH bila je jedna od najspominjanijih država glavnog tajnika NATO-a od početka ruske invazije na Ukrajinu. Već u prvim danima invazije Stoltenberg je rekao da su BiH i Gruzija posebno u riziku od uticaja Rusije i podrivanja njihovog prava biranja svoga puta.
Stoltenberg je slično ponovio i početkom travnja, kada je kazao da je “NATO odlučan u namjeri da uputi više oružja u Ukrajinu i uradi više za BiH i Gruziju”.
Generalni tajnik NATO-a je upozorio kako očekuju daljnju eskalaciju u odnosima s državama istočne Europe te je naglasio kako će NATO Ukrajini isporučiti još više oružja te da će učiniti više za partnere kao što su Bosna i Hercegovina i Gruzija, države koje su, rekao je, ranjive na ruske prijetnje i utjecaj
Apeli za angažman u BiH
Podsjetimo i na pismo bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice za BiH Christiana Schwarz-Schillinga i Valentina Inzka koji su početkom ožujka uputili dramatični apel čelnicima Europske unije i NATO-a da, kako su naveli, zaštite Zapadni Balkan od utjecaja Rusije.
”Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga njeguju veoma bliske odnose s Rusijom. Stoga se pribojavamo da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti i na Zapadni Balkan, prvenstveno na BiH i Kosovo”, naveli su oni u zajedničkom pismu.
Pozvali su NATO i glavnog tajnika Stoltenberga da pruži “snažna jamstva stanovništvu BiH da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina”. To bi, kako sugeriraju, trebalo učiniti poduzimanjem neophodnih koraka u cilju sprječavanja prijetnji postojanju BiH, a konkretna pomoć, po njima, bilo bi stacioniranje postrojbi NATO-a i EUFOR-a kod Brčkog te na granici između BiH i Srbije.
“Nitko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti jamstva NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kazao je Inzko te dodao kako je "formula 'miran Balkan – sigurnija Europa' nezamjenjiva".
"Rusija razvija potencijal za destrukciju na Balkanu, što bi moglo destabilizirati zemlje u ovoj regiji", upozorio je i aktualni visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u nedavnom intervjuu za Deutsche Welle gdje je spominjao i angažiranje njemačkih vojnika u misiji EUFOR-a Althea.
"Jako bi me obradovalo kada bi njemačka savezna vlada i njemački Bundestag odlučili da se Bundeswehr uključi u misiju EUFOR-a - Althea. Ne radi se o tome da se ova misija samo brojčano ojača. Radi se o fleksibilnosti, kako bi se mogle provesti sigurnosne garancije dane građanima BiH. To nema veze samo s brojem vojnikinja i vojnika, već i s njihovim porijeklom. Dobro je i ispravno da se uključe i druge europske zemlje. Ali, moje iskustvo mi govori da jedva da postoji zemlja u Europi, kao što je BiH, u kojoj se Njemačka tako jako cijeni i uživa tako veliko povjerenje. I u to povjerenje se također mora ulagati i ono se može učvrstiti pristupanjem EUFOR-oj misiji Althea. Tim prije što će to također značajno povećati unutarnju otpornost i obranu društva i države BiH", rekao je Schmidt.
Ostaje za vidjeti što će po ovom pitanju oslučiti njemačka vlada te hoće li u BiH uskoro pristići i njihovi vojnici.