Piše: Dragan Bradvica

Od samog početka ruske agresije na Ukrajinu i zbijanja redova Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije svima je bilo jasno kako će se morati birati strane i kada je riječ o manjim državama.

Bosna i Hercegovina je bila i treba biti dio europskih vrijednosti i u budućnosti dio Unije, a to pak znači da upravo s EU moramo usklađivati svoju vanjsku politiku. To ni u kom slučaju ne znači da se ne trebamo voditi i vlastitim interesima ali moramo voditi računa da svojim potezima 'ne guramo prst u oko', onima koji su najveći donatori u BiH, gdje plasiramo najviše naših riba i usluga i, na kraju krajeva, čiji članovi žele biti sva tri konstitutivna naroda i svi žitelji ove zemlje.

A nažalost to smo nemalo puta do sada radili pa zbog naših unutarnjih turbulencija 'otrovne strelice' slali prema EU, Međunarodnom monetarnom fondu te brojnim drugim međunarodnim institucijama. Posljednji slučaj je onaj oko Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Jasan stav EBRD-a

Naime, najprije su predstavnici EU i osam zemalja članica ministru financija i trezora BiH te guverneru BiH u EBRD-u Vjekoslavu Bevandu uručile demarš, odnosno stav Unije u vezi s glasanjem o rezolucijama EBRD-a.

Rezolucije se odnose na to da EBRD neće provoditi nove operacije, odnosno kredite niti tehničku pomoć u Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, a po mogućnosti obustavit će ili otkazati isplatu tranši u već postojećim operacijama za ove države.

Rok za glasanje isječe 1. travnja, a za sutra je sazvana sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj je treća točka dnevnog reda 'Utvrđivanje glasovanja u vezi s rezolucijama Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) - drugi krug glasovanja'.

Naime, Bevanda je na sjednici prošli tjedan ovo stavio na dnevni red ali nije bilo podrške da se to i prihvati. Informacije koje su dosjele u javnost su te kako su protiv bili predstavnici iz Republike Srpske - Zoran Tegeltija (SNSD), predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Staša Košarac (SNSD), ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vojin Mitrović (SNSD), ministar komunikacija i prometa BiH, te Miloš Lučić (DNS), ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH. S obzirom na to da nije bilo konsenzusa, Vijeće ministara BiH glasat će o ovome u drugom krugu.

Drugi nam važniji od nas samih

Dakle, iz trenutne perspektive vrlo je neizvjesno hoće li i u drugom krugu biti podrške za ono što od nas traži EBRD-a, a odnosi se na uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji.

Ukoliko pak to ne uradimo vrlo je izvjesno kako ćemo ostati bez novca iz ove institucije, a i logično je očekivati da nitko neće davati novac onima koji ne slijede politike tih institucija. I ranije smo zbog svojih marifetluka znali ostati bez pomoći iz EU, a zbog posljednjih poteza vlasti iz RS-a vezanih za povlačenje nadležnosti s državne razini ostati će bez dodatnih sredstava.

Gotovo je nevjerojatno da se opet nalazimo u situaciji da su neki spremni štiteći neke tuđe interese vlastite narode i žitelje ostaviti bez stotina milijuna maraka.

O značaju EBRD-a za našu zemlju svjedoči i Bevandina izjava tijekom spomenutog sastanka kada je jasno naglasio kako je suradnja s EBRD-om od izuzetnog značaja za BiH i da je riječ o jednom od kreditora koji financira milijunske projekte na području cijele BiH te da će u okviru svojih nadležnosti i kapaciteta nastojati da se ispune rokovi zadati u EBRD-u.