Da će prvi obavještajac Kremlja i blizak suradnik predsjednika Rusije Nikolaj Patrušev posjetiti Srbiju nedavno su objavili provladini mediji u Srbiji. Taj dolazak bio je planiran za jučerašnji dan, ali potvrde da se to zaista i dogodilo jučet nije bilo.
Prema prijašnjim navodima, koji su dospjeli i u međunarodne medije, na agendi ovog sastanka su navodno trebale biti  tvrdnje da iz Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova "plaćenici" odlaze da se bore u Ukrajinu protiv ruske strane. Tu informaciju je nedavno iznio ruski šef diplomacije Sergej Lavrov.

Već ratovali 2014.

Na istoku Ukrajine ratni konflikt traje od 2014. godine, a u borbama državne vojske Ukrajine i proruskih separatista živote je izgubilo najmanje 14.000 ljudi.
Sa Balkana su se tada na ukrajinskom ratištu mahom našli dobrovoljci iz Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, na strani proruskih separatista. To su potvrdile sudske istrage u Srbiji i BiH, gde je i zakonom zabranjeno učešće na stranim ratištima.Sa druge, ukrajinske, strane fronta bili su borci iz Hrvatske, navodili su istraživački mediji.
Agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) nedavno je navela da ne raspolaže informacijama o odlasku i regrutaciji državljana Bosne i Hercegovine u Ukrajinu.Međutim, u poslednjem objavljenom izvještaju Ministarstva sigurnosti BiH, navodi se da je od 2014. do 2019. godine na ukrajinskom ratištu bilo ukupno 11 državljana BiH.
- Državljani BiH, uključeni u ratna dejstva na području Ukrajine, ne pripadaju ekstremno desničarskim strukturama. Trenutno se na ukrajinskom ratištu nalazi jedan državljanin Bosne i Hercegovine -  stoji u tom izvještaju.
Inače, prvi optuženi u BiH za ratovanje u Ukrajini, na proruskoj strani, Gavrilo Stević iz bh. entiteta Republike Srpske, oslobođen je pred Sudom BiH 10. ožujka 2020. godine.
Stević je tokom sudskog procesa priznao da je boravio u Ukrajini, "ali iz humanističkih motiva". Sud je naveo da nije mogao da utvrdi da li je Stević bio dio paravojne formacije, iako je dostavljena fotografija na kojoj je on u vojnoj uniformi sa oružjem. On nije jedini iz BiH koji je osumnjičen da je ratovao u Ukrajini. Na listi koju su objavile ukrajinske vlasti su i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović i Živan Vuksanović.

300 građana Srbije ratovalo za Rusiju

Ambasador Ukrajine u Beogradu Oleksander Aleksandrovič iznio je u prosincu 2018. godine procjenu da se više od 300 građana Srbije 2014. borilo na strani proruskih separatista, a zvanični podaci sudova govore da su do 2018. godine donijete 32 osuđujuće presude.
Istovremeno, dvadesetak hrvatskih državljana tokom 2014. i 2015. godine borilo se protiv proruskih pobunjenika u istočnoj Ukrajini, navodi se u istraživanju portala Balkan Insight iz 2019. godine.
Dodaje se da su hrvatski državljani bili dobrovoljci Azova, desničarske paravojne formacije, ali u tekstu nema preciznijih informacija – na koga se istraživači pozivaju u vezi sa brojem Hrvata na ukrajinskom ratištu.Kasnije je ova paravojna formacija inkorporirana u obrambeni sustav Ukrajine. U Crnoj Gori je donijeta jedna presuda zbog učešća u borbi u Ukrajini.
Državljanin Crne Gore Marko Barović osuđen je da je kao vozač i revolveraš sudjelovao u sukobu u takozvanoj "Donjeckoj narodnoj republici" 2015. godine.
Sada, u novom sukobu na teritorije Ukrajine prouzročenom agresijom Rusije na tu država prijeti novi sukob 'balkanskih' ratnika na bojišnicama istočne Europe.
Tako su već objavljene informacije da su dobrovoljci iz Hrvatske stigli u Ukrajinu kako bi pomogli u obrani te države od ruske agresije. Nakon što je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski uputio poziv preko društvenih mreža poziv ljudima širom svijeta da dođu i da se bore rame uz rame s Ukrajincima protiv ruske invazije prvi hrvatski borci su već stigli u tu zemlju.

Hrvati već stigli u Ukrajini

Za sve strance koji se uključe u rat formirana je zasebna jedinica boraca. Jedan od hrvatskih dobrovoljaca iz prve grupe koja je već otišla na ratište javio se iz Ukrajine već četvrtog dana vojnog sukoba.
- Drugi hrvatski vojnici su već u Ukrajini, to je važna napomena. Jučer je prvi transport vojnika otišao za Ukrajinu, a dolaze još dvije ekipe – jedna iz Splita, druga iz Zadra, treća čak iz Osijeka - poručio je.
Nekadašnji vođa BBB-a Denis Šeler, koji je šest godina ratovao u Ukrajini u bataljunu Azov, pozvao sve koji žele ratovati u Ukrajini da se jave ambasadi Ukrajine u Zagrebu.
- Pozivam gospodu veterane i vojnike s vojnim iskustvom u zbor! Svi koji su dosad kontaktirali veleposlanstvo bit će kontaktirani tijekom dana i dobit će sve potrebite informacije. Idem na čelu grupe koja je spremna ići u rat, a sve ostale molim da kupuju i doniraju svu moguću opremu koju mogu dati, od odora, pancirki, kaciga pa do prve pomoći - poručio je Šeler.
Za sada vijesti o odlasku vojnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije nema, ali ne treba sumnjati da oni zaista i odlaze, unatoč zakonima koji propisuju teške sankcije za ratovanje na stranim ratištima.
Na ovaj način se očigledno nastavljaju 'naši balkanski ratovi' na dvije suprotne strane. Hrvati će ratovati na ukrajinskoj, a Srbi na ruskoj strani.