Hrvati rekli 'ne' izlizanoj socijaldemokraciji, radikalnoj desnici i populizmu
Piše: Dragan Bradvica
MOSTAR – Žitelji Republike Hrvatske na izborima za 10. saziv Sabora uvjerljivom većinom su izabrali su umjerenu politiku desnog centra tako odbacivši sve zlonamjerna etiketiranja kako država ide ka krajnjoj desnici ali istovremeno su reli veliki 'ne' i socijaldemokraciji koja to odavno nije.
Uz to, i ovi izbori su pokazali kako dobra kampanja, progresivne ideje daju rezultate da su u Hrvatski sabor sa čak sedam mandata ušla zeleno-lijeva koalicija Možemo te sa tri mandata centristička koalicija STRIP-Fokus-Pametno. MOST je napokon se jasno odredio ideološki kao konzervativci i sasvim solidno prošao na izborima sa osam mandata a iako je uvjerljivo treća opcija u zemlji za 16 mandata Škorin Domovinski pokret ipak nije jezičak na vagi i ovo bi mu mogao biti i početak kraja.
Po jednog zastupnika imaju HNS i Čačićevi Reformisti koji polako ali sigurno ide ka političkom kraju. U Saboru nećemo gledati populističke opcije poput Živog zida koji nije osvojio niti jedan mandat a svoj gotovo siguran politički kraj na ovim izborima doživio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jer nije bio niti blizu jednog mandata pa mnogi očekuju da će na lokalnim izborima sljedeće godine sličan fijasko doživjeti i u hrvatskoj prijestolnici.
Ipak, jedini pravi gubitnik jeste SDP koji će stvari morati mijenjati iz korijena ili će na idućim izborima doživjeti još goro debakl. Prvi korak su već učili jer se Davor Bernardić povukao s mjesta predsjednika a stranku će do unutarstranačkih izbora kao v.d. predsjednika voditi Zlatko Komadina.
Čitav niz izazova
Iako je nesporno kako HDZ i dalje miči mnogo problema, kako je stranka za mandata Andreja Plenkovića u principu tek zakoračila u reforme vlastitih redova, Hrvatska u ovom trenutku je izabrala najboljeg čovjeka za predsjednika nove vlade. Plenkovića je u prošlom mandatu dočekao čitav niz problema za koje nije imao nikakvu odgovornost (afera 'Agrokor', koronavirus, razorni potres u Zagrebu…) ali je iz svega toga izlazio jači. Umjerena politika, jako dobro pozicioniranje Hrvatske na međunarodnom planu, 'pročišćavanje' HDZ-a iznutra te izbjegavanje stvaranja tenzija u društvu Plenkoviću su donijeli još jedan mandat. Sada ga vrlo vjerojatno čekaju još veći izazovi – veliki ekonomski pad zbog pandemije, nužnost još jače borbe protiv korupcije te još jače pozicioniranje Hrvatske na međunarodnom planu.
Uz to, susjedna zemlja će morati kudikamo više raditi na privlačenju investicija i na socijalnoj pravdi. S druge pak strane, s obzirom na uvjerljivu pobjedu i činjenicu da će im za vlast trebati samo osam ruku manjinaca (Reformisti i HNS su i ranije najavili da će podržati Plenkovića) ovaj put će imati stabilniju vlast i morati će raditi manje 'trulih' kompromisa. Na taj način možemo očekivati napokon smanjenje broja ministarstava (idealni bi bilo na 12, ali očekivati je da ih bude 15), konkretniji rad na racionalizaciji uprave (iako se županije sasvim sigurno neće dirati), nastavakobrazovne reforme bez pritisaka unutar same vladajuće većine ali i obnova Zagreba nakon razornog potresa. Izazova sigurno neće manjkati pa ostaje vidjeti na koji način će HDZ paralelno voditi državu, reformirati se iznutra ali i voditi političke borbe sa sve jačim stranaka centra, ljevice i zelenih.
Nepromijenjena politika prema BiH
Kada je pak u pitanju politika prema Bosni i Hercegovini, a posebno prema Hrvatima u BiH, ona se sasvim sigurno neće mijenjati. Plenković je još kao zastupnik u Europskom parlamentu pokazao da itekako razumje stanje u našoj zemlji i kako želi pomoći.
Kao hrvatski premijer na najvišim institucijama EU ukazivao je na nejednakopravan položaj Hrvata u BiH i nužnost izmjena Izbornog zakona BiH. Nažalost za nas, sve to malo koga zanima unutar EU, a najjače sile Europe koje se iole bave tematikom zapadnog Balkana i BiH, ovu zemlju ipak vide na nešto drugačiji način.
Također, Hrvatska nikada do sada nije ulazila u sukobe sa EU, SAD-om ili Velikom Britanijom na ovim temama iako vrlo često mi nemaju isti pogled na stvari i moguća rješenja pa je teško očekivati da će to činitiu budućnosti. Tim više što će i sama muku mučit sa ekonomskim oporavkom te će trebati svaki euro koji dolazi iz EU ali i iz drugim međunarodnih financijskih institucija.
Tu je i niz grešaka koju politika iz Hrvatske, pa i HDZ-a RH pravi prema Hrvatima u BiH zbog koje se oni osjećaju samo kao moneta za potkusurivanje. Posljednja u niz bila je nedavna odluka o zatvaranju granica, odnosno obveznoj četrnaestodnevnoj samoizolaciji za sve žitelje BiH koji ulaze u Hrvatsku što je izazvalo ogroman revolt u našoj zemlji. A kako je revolt bio opravdan svjedoči i podatak da je granica bila zatvorena kada smo u BiH imali oko 80 slučajeva koronavirusa na dan a otvorena u danima kada smo imali preko 200 slučajeva zaraze.
Ostaje za vidjeti što će se događati po ovom pitanju sljedećih dana jer su se već pojavile određene najave da će se ponovno uvesti ograničenja za prelazak granice. Tu je naravno i niz drugih otvorenih pitanja između dvije zemlje – granice, imovina, Buško jezero…, a ne radi se o nepremostivim razlikama i uz malo dobre volje sve to bi se u relativno kratkom razdoblju moglo staviti ad acta.
Nesporno je kako nam je Hrvatska daleko najveći prijatelj i promotor našeg euroatlantskog puta ali problem je što to mi sami po tom pitanje ne znamo što bi i kako.
Bušić, Barbarić i Vidović u Saboru RH
Sva tri mandata iz 11. izborne jedinice otišla su HDZ-u. Naime, njihova lista dobila je 17.905 glasova (63,02 posto) te će sljedeće četiri godine u Saboru RH sjediti Zdravka Bušić, Nevenko Barbarić i Radoje Vidović. Drugi rezultat bilježi Neovisna lista Željka Glasnovića koja je osvojila 5.958 glasova (20,97 posto), a samom Glasnoviću nedostajalo je tek deset glasova da ponovno bude izabran u Sabor.