Predsjednik HDZ-a BiH Dragana Čović se po drugi put u tjedan dana sastao s čelnikom sestrinske stranke u Zagrebu i premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem i opet je na stolu bio fatalni Izborni zakon.

Nejasno je što bi se to novo u međuvremenu moglo pojaviti u diplomatskim krugovima zbog čega su se tako naglo morali susresti Čović i Plenković, jer na domaćem terenu nema nikakvih naznaka da se nešto krupno kotrlja u pozitivnoem pravcu.

Dapače, sve upućuje na zamor i nedostatak energije domaćih i stranih pregovarača da se prekine tapkanje u mjestu i pronađu kompromisna rješenja. Nakon što su se američki i europski posrednici povukli, a sarajevske perjanice pod palicom bošnjačkog izbornika Bakira Izetbegovića usmjeravaju procese za “spas države” od Milorada Dodika, nitko ozbiljan više ne vjeruje u reformu izbornog zakonodavstva, barem ne u sljedećih nekoliko mjeseci.

Bojkot opcija?

Ako je suditi po istupima dužnosnika HDZ-a BiH, Marinka Čavare i Nikole Lovrinovića, ali i čelnika HSS-a Marija Karamatića, nije isključeno da je Dragan Čović u Zagrebu razmotrio opciju bojkota parlamentarnih izbora sljedeće godine.

-Nije u tradiciji da se zakonodavstvo mijenja u izbornoj godini. Ne možete započeti utakmicu po jednim pravilima, a završiti po drugim. Rješenje izbornog zakonodavstva je temelj demokracije, izjavio je u ponedjeljak predsjednik FBiH Marinko Čavara.

Naglasio je kako je “važno da međunarodni predstavnici vide da je izborni zakon temelj”.

-Imamo već najave da će se ‘model Željka Komšića’ spustiti na niže razine. Ako ne bude izmjena Izbornog zakona onda nema uvjeta da se izbori održe. Moramo to riješiti. Mislim da je najbolje ono što je Čović govorio. Krajem ove godine završiti izbornu reformu i mirno da uđemo u izbornu godinu, a onda da rješavamo ostale probleme, smrsio je Čavara.

Hrvatski nacionalni poglavica Dragan Čović vjerojatno nema petlje donijeti odluku o neizlasku na izbore stranaka iz HNS-a bez Dodikovog amenovanja bojkota izbora, međutim između hrvatskih stranaka već isplivavaju suprotna stajališta o benefitima i posljedicama po Hrvate ako paraliziraju izborni proces.

Tako je prije nekoliko dana predsjednik HSS-a BiH, Mario Karamatić konstatirao kako je priča o bojkotu “naivna”.

-Vjerojatno nam Bošnjaci mogu nametnuti trećinu u Domu naroda Parlamenta FBiH, županije su ‘država u državi’ i imaju ovlasti preko kojih u slučaju potrebe legitimni predstavnici Hrvata mogu blokirati gotovo sve u Federaciji. Zbog čega u prvom redu HDZ BiH ne spominje tu opciju treba njih pitati, upozorio je Karamatić.

Uznemirenost

Prema dostupnim informacijama sve je više istaknutih članova oba HDZ-a u Središnjoj Bosni, tu se prvenstveno misli na ovaj mlađi neopterećeni naraštaj koji zagovara politiku ravnopravnosti unutar hrvatskog nacionalnog korpusa i svom se silinom bori za opstanak Hrvata u Središnjoj Bosni, i same najave bojkota izbora izazivaju uzemirenost.

Posebno su skamenjeni činjenicom da bojkot dolazi iz usta stranačkih uzdanica s “njihovih” prostora.

-Treba li najaviti kako bi u takvom scenariju tzv 'građanski blok' profitirao sa svojim tzv Hrvatima na listama i tada bi put ka unitarističkoj državi bio širom otvoren. Što o tome misle bošnjački političari najbolje govore izjave Izetbegovića i Nikšića koji samo što nisu “nazdravili” takvom scenariju.

Do koje mjere su pojedinci zapanjeni i koliko se zapravo ne slažu sa 'izdajničkim' i kukavičkim porukama Čavare i Lovrinovića govori i vrlo rigidna usporedba na jednom portalu Nikole Lovrinovića s bošnjačkim radikalom Reufom Bajrovćem.

-U praksi za Hrvate Središnje Bosne to bi značilo da “oružje mogu položiti”, odnosno kako bez ikakvih problema mogu predati i hrvatski nastavni plan i program, i sve hrvatske institucije poput bolnice u Novoj Biloj, kako mogu odustati od svoje kulture i od svojih gospodarskih projekata. U nekoj bliskoj budućnosti to bi značilo apsolutni nestanak Hrvata u Središnjoj Bosni, navodi se u jednoj analizi uglednoga člana HDZ-a 1990.

Smetnja

Podsjećamo, i sadašnji odnosi unutar sabora županije Središnja Bosna su na rubu dramatičnosti. Vjerojatno je pitanje izbornog ciklusa kada će sarajevske stranke skupiti dvotrećinsku većinu i izdominirati polugama vlasti u Travniku.

Sabor Županije Središnja Bosna broji 30 zastupnika, po osam iz HDZ-a BiH i SDA, po četiri zastupnika imaju SDP i Savez za bolju budućnost, tri mandata je osvojila Demokratska fronta Željko Komšić, dva HDZ 1990 i jedan HSS Stjepan Radić.

Hrvati u Središnjoj Bosni su mnogima “smetnja”, preko njihovih leđa i interesa se prelama ta čudna kriminogena koalicija između SDA i HDZ BiH. Zagovarateljima “trećega entiteta”, Lašvanska i Lepenička dolina su omča oko vrata dok bošnjačke stranke strpljivim mrcvarenjem i fabriciranim pritiscima žele da “očiste” i Središnju Bosnu od jednog konstitutivnog naroda.

Zato je i razumljivo što se sa zebnjom prati trakavica oko promjena Izbornog zakona. Ako dužnosnici HDZ-a BiH iz Središnje Bosne, Čavara, Lovrinović, Bradara, Džambas i drugi tako nesmotreno i sluganski, bez razborite političke kalkulacije, agitiraju za bojkot izbora onda je strah posve racionalan.

Ipak, neki signali ukazuju da će biti žestokog otpora od mlađih snaga koje su, na primjeru Kiseljaka, Novog Travnika ili Jajca pokazali da se u tolerantom i mudroom pregovaranju s bošnjačkim partnerima mogu ostvariti prihvatljivi interesi i opstati. J. S.