Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Republike Hrvatske je objavila izvješće koje tretira pitanja sigurnosnih izazova, rizika te situaciju u Hrvatskoj, regiji, Europi i u svijetu. SOA u Javnom izvješću tretira i stanje u BiH u kontekstu sigurnosne i političke situacije u regiji te nedavanih bitnih procesa u drugim zemljama.

“Jugoistočno susjedstvo Hrvatske, tj. Zapadni Balkan, još uvijek je opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, ekonomskim i društvenim izazovima. Sve države Zapadnog Balkana iskazuju namjeru pristupanja EU. Također, izuzev Srbije, države Zapadnog Balkana iskazale su namjeru ulaska i u NATO. Istodobno, druge države, poput Rusije i Kine, nastoje ojačati svoj utjecaj na tom prostoru“, navodi se u uvodu. SOA ocjenjuje da se i dalje radi o prostoru koji obilježavaju teške ekonomske prilike uz pojavu korupcije i organiziranog kriminala, političkog klijentelizma te manjkavosti u vladavini prava.

“Društva jugoistočnog susjedstva opterećena su i pojavama radikalnih islamističkih i nacionalističkih snaga te poteškoćama u pristupanju euroatlantskim integracijama. Pojedine države jugoistočnog susjedstva i dalje funkcioniraju uz aktivno djelovanje institucija i mehanizama međunarodne zajednice. Takve prilike otvaraju prostor i za djelovanje vanjskih aktera, posebice država čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s euroatlantskom perspektivom ovog prostora, tj. čiji je interes usporavanje euroatlantskih integracija na ovom području. Pri tome se ti akteri koriste i obavještajnim te hibridnim aktivnostima“, ukazuje SOA i ocjenjuje da se na prostoru jugoistočnog susjedstva Hrvatske odvija više stabilizacijskih procesa koji utječu na ukupne političko-sigurnosne prilike u regionalnom okruženju.

“Najvažniji takvi procesi su dogovori o unutarnjem funkcioniranju BiH i pregovori o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Oba se procesa odvijaju se uz aktivan angažman međunarodne zajednice. Istodobno, složena politička situacija u BiH obilježena je zastojem u brojnim procesima“, prenosi dio izvješća portal Vijesti.ba. Agenti SOA-e drže da su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore. Dodaje se i da vjerski i nacionalni ekstremizam i dalje opterećuju društva država jugoistočnog susjedstva. “Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaje zakone i demokratski poredak države domaćina predstavlja sigurnosni rizik. Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak 'džihadista' iz Sirije i Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Te dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stupanj radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama“, stoji u dijelu koji se referira na BiH.

Položaj Hrvata u BiH

SOA se bavi i pitanjem položaja Hrvata u BiH te njihovim iseljavanjem iz ekonomskih razloga. “Položaj Hrvata u BiH u političkom smislu obilježava nastojanje da se ispune svi elementi koji ga čine konstitutivnim narodom te da se postigne Ustavom BiH predviđena, puna jednakopravnost s ostala dva naroda. Uz političke okolnosti, Hrvati u BiH suočeni su s trendom ekonomskog iseljavanja, čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnička narav BiH“, ocjenjuje se. Što se tiče dijela o ilegalnim migracijama, SOA ukazuje da najveći broj migranata na balkanskoj ruti do EU pokušava doći preko BiH te zaključuju da najveći rizik po pitanju terorističke prijetnje predstavljaju regionalni sljedbenici i simpatizeri islamističkih terorističkih organizacija te povratnici iz Sirije i Iraka.

Ahić o izvješću SOA-e: Ne stoji navod o postojanju enklava u BiH

Komentirajući izvješće SOA-e za N1, Jasmin Ahić, profesor s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, ukazuje da konstatacija o postojanju enklava "u kojima nema države BiH" i koje kontroliraju neki drugi, odnosno islamski esktremisti, uopće ne stoji.

“Jasno da je SOA u ovogodišnjem izvješću ublažila retoriku prema BiH. Nakon niza afera koje su bile uzrokovane određenim stvarima s kojima su upoznati i međunarodni dužnosnici, prvestveno partneri u borbi protiv terorizma, apsolutno ne stoji navod da postoje enklave u kojoj država BiH sa svojim zakonskim policijsko-obavještajnim aspektom ne može kontrolirati i to je država BiH i pokazala. To je problem Hrvatske, koja nema problem s terorizmom na terenu, a preuzela je ulogu da pokriva određene stvari na Jugoistoku Europe, prvenstveno BiH. Mislim da bi konkretno bilo da se s državne razine ima korektan odnos prema tome. Nama je sarađivati, graditi dobre odnose i uraditi sve što je dobro za antiterorističku koaliciju i to kažu svi partneri, od State Departmenta, do NATO-a, da je najbolji partner BiH, tako da to ne stoji“, komentira Ahić.U osvrtu na pitanje povratnika sa stranih ratišta, sugovornik N1 naglašava da država BiH, ne samo da drži pod kontrolom taj problem, već je i lider u toj oblasti.