U kontekstu zbivanja u BiH, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ) jučer je, pozivajući se ponovo na Europski strateški kompas, ponovio  da je potrebno prevladati političku krizu u BiH kojoj se Hrvatima, kako kaže, "kao konstitutivnom narodu nameću nelegitimni predstavnici na razini Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH".
Pozvao je ponovo na izmjenu Izbornog zakona kako bi se osigurala ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH kojemu je, dodaje, uskraćeno političko pravo kakvo nije uskraćeno niti jednom drugom narodu u Europi – da sam bira svoje političke predstavnike.
- U tom smislu Strateškim kompasom poslana je snažna poruka da konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH ni u kojem slučaju ne smije biti dovedena u pitanje, zaključio je Sokol.

Uporno pozivanje na presudu Ustavnog suda BiH

Na ovaj način još jedan od predstavnika Republike Hrvatske poziva na izmjene Izbornog zakona BiH u skladu s presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Svi ključni akteri hrvatske politike posebno se pozivaju na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić koja na određeni način ide u prilog zahtjevima HDZ-a BiH ukoliko bi se ona implementirala.

Bezbroj puta na istom su inzistirali i hrvatski premijer Andrej Plenković, kao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, kao i mnogi drugi hrvatski političari svih razina, a pogotovo iz vladajućeg HDZ-a.
U tim inzistiranjima sigurno ima stvarne potrebe da se određene promjene naprave i to ne samo iz razloga koji odgovaraju HDZ-u BiH već i zbog niza drugih problema koji su detektirani kao nedostaci u važećem Izbornom zakonu BiH.
Zadnjih nekoliko dana ponovo je premijer Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pri posjeti Mostaru u društvu s predsjednikom bosanskohercegovačkog HDZ-a  ponavljao potrebu poštivanja presuda Ustavnog suda BiH, pogotovo presude u slučaju Ljubić.

Potpuno je sigurno da će gotovo isto ponoviti i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović kada u petak u Mostar dođe na godišnjicu osnivanja HVO-a.
Od političkih aktera iz Republike Hrvatske često dolaze i konstatacije kako BiH ne može napredovati na putu prema Europskoj uniji kada nije čak sposobna ni poštovati presude i odluke Ustavnog suda BiH. Poštivanje odluka te iznimno važne institucije nameće se kao nešto što se jednostavno mora implementirati jer je to osnovni preduvjet napretka BiH prema EU.

U cijeloj priči zamislivo je da će u jednom trenutku Hrvatska i blokirati europski put BiH ukoliko se ne određene odluke ne provedu. Slične stvari je, primjerice, Slovenija radila Hrvatskoj i nije bilo drugog načina osim naći rješenje koje odgovara i Sloveniji. Tek nakon toga je Hrvatska dobila 'zeleno svjetlo' za ulazak u Europsku uniju. 

Hrvatska ne poštuje vlastiti Ustavni sud

No, ukoliko je zaista poštivanje odluka Ustavnog suda jedne države nešto što je glavni preduvjet na kojem funkcionira pravni predak jedne države postavlja se pitanje zašto Republika Hrvatska već skoro 12 godina ne implementira sličnu odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske koje se odnosi na izborno zakonodavstvo
Naime, još davnog 8. prosinca 2010. Ustavni sud Republike Hrvatske ustvrdio je da je na hrvatskim parlamentarnim izborima 2007. bilo prekomjernih odstupanja u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama, odnosno nejednake težine biračkog glasa te je u izvješću Hrvatskom saboru ukazao na nužnost promjene zakona do idućih izbora jer bi se u suprotnom rezultati izbora mogli dovesti u pitanje.
Već tada, Ustavni sud Republike Hrvatske ustanovio je da prekomjerna odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama, po podacima Državnog izbornog povjerenstva, pojavila su se već na izborima 2007. kada je u četvrtoj izbornoj jedinici bilo oko 335.000 birača, a u devetoj oko 428.000, što je razlika od gotovo 100.000 ili nešto manje od 30 posto. Zakonom o izborima zastupnika za Hrvatski sabor dopušteno je bilo odstupanje u broju birača od plus/minus pet posto.
Već tada Hrvatska je imala obavezu sve uskladiti i promjeniti do 11. ožujka 2011., to jest godinu dana prije zadnjeg ustavnog datuma održavanja idućih parlamentarnih izbora koji su bili 11. ožujka  davne 2012.

Proveli dva popisa i opet ništa

U međuvremenu su u Hrvatskoj čak provedena dva popisa stanovništva koja su pokazala još katastrofalnija odstupanja u problemu nejednakosti biračkog prava.
U Hrvatskoj su stručnjaci izračunali i dokazali kako sadašnja raspodjela glasova hrvatskim  jedinicama dovela do toga da je nepravedno, odnosno neligitimno u raznim izbornim ciklusima od 2000. godine do danas raspodijeljeno čak 64 zastupničkih saborskih mjesta.

Također,  u izborima 2020. godine nejednakost biračkog prava neposredno je utjecala na izglede stranaka za formiranje vlade. Da su izborne jedinice bile u skladu sa ustavom, sadašnjoj vlasti u Hrvatskoj bi za formiranje većine nedostajala tri mandata. Aktualna podjela na izborne jedinice u parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor, koja je nepromijenjena opstala sedam izbornih ciklusa tijekom 20 godina, proizvodi tri povezane posljedice: nejednakost biračkoga prava u kojoj svaki birački glas nema jednaku težinu što izravno utječe na rezultate izbora ičini parlamentarne izbore u Hrvatskoj nezakonitim i neustavnim.
Zakon o izbornim jedinicama u Hrvatskoj u svojem neustavnom obliku postoji od 1999. godine, bez da ga su ga političke stranke ili Vlade htjele mijenjati.

Od trenutka objave izvješća Ustavnog suda, mnoge hrvatske nevladine organizacije poput Gonga se aktivno zalažu za sveobuhvatne promjene ustavnog izbornog sustava, kako bi glas svih birača i biračica bio jednak te kako bi izborni sustav bio pravedniji i demokratičniji. Međutim, unatoč odlukama i izvješćima Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je jasno rekao da je praktično  već više od 12 godina u Hrvatskoj izborni zakon neustavan nijedna vladajuća garnitura nije pristupila izmjenama neustavnih i diskriminirajućih odredbi.

Neustavni izbori se redovno održavaju

Također, izbori u Republici Hrvatskoj iako diskriminirajući i praktično neustavni održavaju se bez ikakvih problema i nitko ne tvrdi da se izbori ne mogu održati dok se ne promijeni izborni zakon u RH.
No, to sve nije smetnja dužnosnicima i političarima iz Republike Hrvatske da uporno i svakodnevno pozivaju na promjene naovdno neustavnog Izbornog zakona BiH i implementaciju presuda Ustavnog suda BiH. I to bez obzira što već 12 godina sličnu odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske nisu implementirali u vlastitoj državi.

Unatoč tome svemu, Hrvatska je u međuvremenu 2013. postala članica Europske unije iako na snazi ima diskriminirajuće i neustavne odredbe u svom izbornom zakonodavstvu, pa je potpuno nejasno zašto bi nešto kao uvjet vrijedilo za BiH, a ne vrijedi za Hrvatsku.  G. S.