Piše: D.Bradvica, Hina

Hrvatski sabor u utorak je raspravljao o prvom izvješću o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini a svi predstavnici izvršne vlasti kao i zastupnici koji su se javili za riječ jasno su ukazali na potrebu pune jednakopravnosti Hrvata s druga dva konstitutivna naroda i svih žitelja ali i mnogo boljoj socio-ekonomskoj situaciji u BiH.

Predstavnici vlasti su isticali kako se učilo mnogo na poboljšanju položaja Hrvata u BiH te kako će se s time nastaviti dok su iz oporbe kazali kako je određeni pomak napravljen ali kako je sve to nedovoljno te se može i mora učiniti mnogo više.

Jednakopravnosti svih u BiH
- Stabilna i funkcionalna BiH, te opstanak i prosperitet Hrvata u njoj, za Hrvatsku su neupitni, strateški nacionalni ciljevi. Neupitna je podrška Hrvatske teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, neupitno je da je glavni preduvjet postojanja funkcionalne i stabilne BiH  zadovoljstvo ukupnom kvalitetom života pripadnika svih triju konstitutivnih naroda i ostalih žitelja, prema ustavnim načelima koja su bila dogovorena Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom prije 25 godina, naglasio je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH. Jasno je kazao kako se Hrvati u BiH suočavaju s teškoćama u ostvarivanju svojih prava, 'svojevrsnim institucionalnim nasiljem', koje se očituje u onemogućavanju njihova legitimnog političkog predstavljanja i drugim negativnim društvenim pojavama koje proizlaze iz te činjenice.

Kazao je i to kako je Daytonski sporazum promijenjen do neprepoznatljivosti, na to upozoravaju na vijećima bilo NATO-a, bilo EU, jer sada kad su članica tih važnih organizacija njihov glas puno više dolazi do izražaja. Smatra kako je Daytonski sporazum nužno nadograditi kako bi se u BiH osigurala ravnopravnost i konstitutivnost triju naroda i ostalih.

- Institucionalna pomoć Hrvatske koju tematizira ova Deklaracija itekako potrebna kako bi Hrvati opstali u krajevima BiH u kojima stoljećima žive, rekao je Grlić Radman, ocijenivši da je Hrvatska u 2019. 'vrlo mnogo'. Izvijestio je kako su u ostvarenje institucionalne pomoći Hrvatima u BiH, sudjelovali predsjednik i članovi Vlade te drugi dužnosnici i državna tijela, koji su u okviru svoje nadležnosti, dali znatnu političku, financijsku i operativnu podršku brojnim obrazovnim, znanstvenim i vjerskim institucijama.

Riješeno je i pitanje lakšega ostvarivanja prava pripadnika HVO-a, sudionika Domovinskog rata, te stjecanja hrvatskog državljanstva, kazao je, te posebno važnim označio ojačanu suradnju u korištenju dostupnih europskih fondova. Grlić Radman je Sabor izvijestio kako je premijer Andrej Plenković sudjelovao u brojnim političkim i društvenim aktivnostima koje su za cilj imale pridonijeti stabilnosti BiH, davao je potporu reformama u BiH i ispunjavanju pristupnih kriterija za EU i NATO.

Vrlo aktivno, istaknuo je, bilo je i njegovo Ministarstvo, u svim aspektima vanjsko-političkog te diplomatskog djelovanja Hrvatska se nastavila zauzimati za afirmaciju načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH , što podrazumijeva i nužnu reformu njenog Izbornog zakona. Naveo je kako je BiH lani bila država koja je primila najveći iznos hrvatske službene razvojne pomoći: isplaćeno je 85,6 milijuna kuna za ukupno 106 projekata.

Oporba – položaj Hrvata nikada lošiji

Hrvoje Zekanović (Klub zastupnika Hrvatskih suverenista) govoreći o Hrvatima u BiH kazao je kako se sve svelo na humanitarnu pomoć, edukacije i protokole, a da položaj Hrvata u BiH nikad nije bio lošiji. Riječ je o opstanku Hrvata u BiH, o prvorazrednom političkom problemu, o nepoštivanju Daytonskog sporazuma, Hrvata je sve manje, u kulturnoj, identitetskoj i ekonomskoj su krizi, a naše aktivnosti su se svele na jedno izvješće u godini dana.

- Jedino što je bitno ovoj vlasti je da HDZ ima opet tri zastupnika iz BiH u Hrvatskom saboru, ustvrdio je Zekanović.

Miroslav Škoro (Klub Domovinskog pokreta) naglasio je da Hrvati u BiH očekuju ozbiljnu raspravu o svom položaju, a ne nabrajanje što su predsjednik Vlade i Ministarstvo vanjskih poslova radili u prošloj godini.

- Položaj Hrvata u BiH je vrlo loš, čak gori nego je bio za vrijeme Jugoslavije. Zadaća je Hrvatske da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske, ali i da, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, onda kada se duh tog sporazuma u jednakopravnosti narušava, intervenira, kazao je Škoro.

Kritizirao je i model pomoći Hrvatima u BiH kroz kupnje knjiga, stipendije ili izdvajanje novaca za zvonik ocijenivši takvu pomoć 'promašenom i jalovom'.

Nino Raspudić (Klub Mosta) izviješće o provedbi Deklaracije nazvao je 'katalogom održanih sastanaka i upućenoj humanitarnoj pomoći' te upozorio na nedostatak konkretne vanjskopolitičke potpore.

- Hrvatska je trebala proglasiti Željka Komšića personom nongrata i treba jasno staviti do znanja da ne samo da neće podržati europski put BiH, već i da će blokirati dobivanje statusa zemlje-kandidata dok se ne promjeni izborni zakon, rekao je Raspudić.

Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) drži da je izvješće puno fraza i parola o jednakopravnosti hrvatskog naroda, a da nigdje se ne spominje kvaliteta života Hrvata u BiH.

- Sliči na hvaljenje lika i dijela boga Sunca Plenkovića, ocijenila je.

Arsen Bauk (Klub zastupnika SDP-a) najavio je da će SDP izvješće o provedbi Deklaracije primiti na znanje ocijenivši ga dobrom prilikom da se raspravlja o BiH.