Human Rights Watch (HRW) objavio je novo izvješće za 2021. godinu u kojem se bavi stanjem ljudskih prava u svijetu te donosi rezultate istraživanja te i partnerskih organizacija.

Među zemljama regije koje se tretira u izvješću je i BiH, za koju se ocjenjuje da je ostvareno malo vidljivog napretka u oblasti ljudskih prava, da su javni dužnosnici izazivali ksenofobiju, nisu uradili mnogo na djelovanju protiv diskriminacije te su vršili pritiske na novinare. Ova organizacija koja promiče ljudska prava ukazuje i da je u BiH usporeno procesuiranje ratnih zločina, dok je zaštita žena i LGBT osoba neadekvatna.

U dijelu izvješća posvećenog toleranciji, HRW se bavi događajima u Mostaru i statusom Roma za vrijeme pandemije Covid-19.

-U prosincu 2020. godine u Mostaru su održani prvi lokalni izbori u 12 godina. Zbog nesuglasica o Izbornom zakonu među glavnim etničkim strankama, birači su posljednji put imali priliku birati gradsku vlast 2008. Dodatne nesuglasice među glavnim strankama značile su da su bila potrebna dva dodatna mjeseca i zajednička intervencija diplomata prije no što je Gradsko vijeće izabralo novog gradonačelnika Mostara, podsjeća se. Pozivajući se na odluku Vijeća ministara Vijeća Europe iz ožujka 2021., ukazuje se i na neuspjeh vlasti u BiH da izmijene Ustav i Izborni zakon kako bi se okončalo političku diskriminaciju.

-U travnju je Romski informativni centar Kali Sara izvijestio da su Romi posebno pogođeni tijekom pandemije Covid-19 jer ih oko 35-40% nije imalo osiguranje potrebno za pristup zdravstvenoj zaštiti. U školskoj 2020/21. godini, Romi, ljudi koji žive u siromaštvu, te djeca sa smetnjama u razvoju, naišli su na veće prepreke u pristupu online obrazovanju zbog nedostatka uređaja, pouzdanog interneta i posebne pomoći, ukazuje HRW i navodi da je OESS u razdoblju siječanj-kolovoz 2021. godine zabilježio 98 zločina iz mržnje, uglavnom na osnovu etničke ili vjerske pripadnosti, te je u trenutku pisanja izvješća pred sudovima bilo sedam procesa protiv počinitelja.

Procesuiranje ratnih zločina

HRW, nadalje, napominje da je, prema Revidiranoj državnoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina, usvojenoj 2020., zahtijevano da se najteže predmete ratnih zločina procesuira do kraja 2023.

-No, OESS je 2021. godine dokumentirao pad u broju procesuiranih slučajeva općenito. U prvih šest mjeseci 2021., državni tužitelj je za ratne zločine optužio svega 2 osobe, od kojih je jedna već bila u zatvoru. Prema podacima OESS-a, u kolovozu je pred sudovima u BiH bilo na čekanju 250 predmeta ratnih zločina koji uključuju 502 optužena. Nedostatak spremnosti u regiji da se izruči optužene za ratne zločine znači da 80 optuženih izvan BiH ne može biti izvedeno pred suđenje. Prema podacima OESS-a, u prvih šest mjeseci 2021. godine sudovi u BiH donijeli su nepravomoćne presude u 12 predmeta protiv 22 optužena, od kojih je 14 oglašeno krivim. U istom razdoblju, 5 predmeta protiv 10 okrivljenih okončano je donošenjem pravosnažnih presuda, a 10 oglašenih krivim, podaci su izneseni u izvješću HRW-a.

Također se navodi 57 neriješenih slučajeva protiv 125 optuženih za zločine seksualnog nasilja u sukobu, da su prvoj polovini 2021. donesene 4 nepravomoćne presude protiv 8 optuženih od kojih su 3 osuđene te jedna pravomoćna presuda za 1 okrivljenog osuđenim pred Sudom BiH.

Tražitelji azila i migranti

Prema obrađenim podacima Službe BiH za poslove za strancima, BiH je od siječnja do kolovoza zabilježila 10.075 neregularnih dolazaka, od kojih je 9.057 osoba izrazilo namjeru podnijeti zahtjev za azil, što je blagi pad u odnosu na isto razdoblje 2020.

-Prema podacima UN-ove Agencije za izbjeglice(UNHCR), u prvoj polovini 2021. godine 67 osoba je podnijelo zahtjeve za azil i izdano je 31 rješenje, od čega je 1 odobren status izbjeglice, a 4 supsidijarna zaštita. Prosječno vrijeme obrade gotovo se udvostručilo od 2018. godine s 223 na 419 dana u 2021. Prema UNHCR-u, to je dovelo do toga da mnogi ljudi napuste proces prije no što odluka bude  donesena. Pet prihvatnih centara kojima upravlja država uglavnom je pretrpano, a oko 1.500 migranata moralo je biti smješteno drugdje. Rutinsko nasilna potiskivanje osoba u pokretu u BiH od strane hrvatske policije pogoršava lošu situaciju za migrante, koji često zavise od civilnog društva za medicinsku njegu i osnovne potrebe. Neprijateljstvo prema migrantima je pojačano tijekom lokalnih izbora s nekim kandidatima za gradonačelnike u pograničnim gradovima koji su se kandidirali na platformi protiv migranata i izbjeglica. Ljudi koji rade na pitanjima migracija suočeni su s napadima i prijetnjama. Nasilje u obitelji i drugo rodno zasnovano nasilje, navode iz HRW.

Sloboda medija

Pozivajući se na podatke koje je dostavilo udruženje BH Novinari, a koji pokrivaju razdoblje siječanj - srpanj 2021., u izvješću je iznesen podatak da su novinarima upućene 42 prijetnje, od kojih je jedna bila fizički napad.

-Istraživanje udruženja BH Novinari iz rujna, u kojem je sudjelovalo 440 medijskih profesionalaca, pokazalo je da je u posljednje tri godine više od 40% ispitanika navelo da su bili izloženi prijetnjama i zastrašivanju, u većini slučajeva od strane političara i javnih dužnosnika. Nakon klevete predsjedatelja Predsjedništva BiH Milorada Dodika na račun novinarke Tanje Topić u svibnju 2021., diplomati u BiH pozvali su javne dužnosnike da se suzdrže od prijetnji i mizogenih komentara na račun medijskih profesionalaca, podsjeća se u izvješću u kojem stoji i da udruženje BH Novinari bilježe povećano rodno nasilje nad ženama u medijima sa 70 izgreda tijekom pet godina, uključujući prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje te diskriminaciju na poslu.