U bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, u srijedu su bivši pripadnici "Zelenih beretki" i Armije RBiH obilježili 3. svibanj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni za obranu grada i države BiH. Veterani minulog rata i obrane Sarajeva i BiH, okupljeni u udruženje "Zelene beretke", položili su vijenac i cvijećem kraj spomen-ploče stradalim suborcima kod mosta Drvenija u Sarajevu, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici. Vahid Alić, predsjednik Udruženja "Zelene beretke" općine Stari Grad, rekao je da 2. i 3. svibanj obilježavaju kao najznačajniji datum u obrani suverene i neovisne države BiH. “Drugoga svibnja 1992., Jugoslovenska narodna armija (JNA) otvoreno je stala na stranu agresora i agresije. Nažalost, iako su mnogi Bosanci i Hercegovci u to vrijeme još uvijek vjerovali u bratstvo i jedinstvo, vjerovali da je armija jamac sigurnosti, ona je pokazala svoje drugo lice“, naveo je Alić i podsjetio da je JNA 2. svibnja u ranim jutarnjim satima, potpomognuta paravojnim formacijama SDS-a, srpskim dragovoljcima, niškim specijalcima, izvršila žestok napad na institucije BiH, među kojima i na zgradu Predsjedništva, s ciljem njena osvajanja i svrgavanja novoizabrane vlasti. Isti je datum upamćen i po otmici Alije Izetbegovića, tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Republike BiH, koji se s izaslanstvom vraćao s pregovora iz Lisabona, ali su zadržani u zračnoj luci a potom prebačeni u vojarnu JNA u Lukavicu. Tada je napadnuta i zgrada pošte s ciljem obustave komunikacija sa svijetom, kao i zgrada televizije, repetitori i sve ono što predstavlja institucije države. Alić je kritizirao i aktualno političko rukovodstvo, čiji se predstavnice ne pojavljuju na obilježavaju ovog događaja. “Ovo je sveto mjesto gdje je spašena država, njih nema. I dalje mi branimo“, rekao je Alić.

Stevandić: U BiH neće biti razumijevanja dok se ne počne uvažavati sve žrtve

Zbivanja otprije 31 godinu u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici je u Istočnom Sarajevu i u Sarajevu obilježilo i izaslanstvo iz Republike Srpske, čiji su članovi upriličili mirnu šetnju te su položili cvijeće na mjestu događaja. Predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić tim je povodom poručio da u BiH neće biti razumijevanja dok se ne počne uvažavati sve žrtve, kao i da predstavnici RS-a neće odustati od borbe za jednakost srpskih žrtava. “Sve dok svi u Sarajevu ne shvate da je poštivanje žrtava dvosmjerna, a ne jednosmjerna ulica, i da, ako tražiš da se tvoje žrtve poštuje, moraš poštivati i tuđe“, rekao je Stevandić u Istočnom Sarajevu. Željko Pantelić, bivši poručnik ЈNA koji je bio u koloni napadnutoj 3. svibnja 1992.  u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu razočaran je jer 31 godinu od ovog zločina nema pravde ni satisfakcije. Obilježavanju zločina u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine redovito prisustvuju i Bogdana Tomović, čiji je tada 19-godišnji sin Zdravko, kao vojnik ЈNA, stradao u napadnutoj koloni, te Gordana Gvozdenović, sestra poručnika ЈNA Obrada Gvozdenovića, ubijenog 2. svibnja. “Došla sam na ovaj dan obilježiti svou tugu, svoju nevolju. Čekam pravdu, jedina mi je želja kao majci da pravda izađe na vidjelo“, rekla je Tomović, dok je ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a Danijel Egić istakao da RS i njene institucije inztistiraju na tome da se kazni i počinitelje i naredbodavce ovog zločina. “Iako kolona JNA koja se kretala ulicom nije imala napadački karakter, ona je ipak napadnuta i, nažalost, desio se strašan zločin te je ubijeno nekoliko pripadnika. Za taj zločin još nitko nije odgovarao te će Vlada inzistirati da svi koji su ubijali nedužne civile budu izvedeni pred lice pravde“, rekao je ministar i dodao da u trenutku kada su se pripadnici JNA povlačili niz Dobrovoljačku ulicu u BiH još uvijek nije bilo proglašeno ratno stanje.

Predmet 'Dobrovoljačka'

Podsjetimo, kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. svibnja 1992. krenula iz vojarne na Bistriku, u kojoj je tada bio smješten stožer tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije u zračnoj luci u Sarajevu otetog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, kojeg je zarobila JNA ma njegovu povratku s mirovnih pregovora iz Lisabona. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici je, prema podacima Tužiteljstva BiH, stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba. Tužiteljstvo BiH je u siječnju 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba u predmetu 'Dobrovoljačka', a o njemu se očitovao i Haaški tribunal, koji je ustanovio da je kolona JNA u Dobrovoljačkoj bila ”legitimna vojna meta“. Tužiteljstvo BiH je, pak, u travnju 2022. godine podiglo optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj svibnju 1992.