Piše: Dragan Bradvica

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni na sjednici održanoj u srijedu nije se uspjelo usuglasiti oko slobode kretanja zemalja regije u okviru Berlinskog procesa, točnije još uvijek nema odluka oko kretanja žitelja regije u sve države zapadnog Balkana samo s osobnim iskaznicama.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, nakon sjednice novinarima je potvrdio kako je na dnevnom redu je bila i Informacija o potpisanim sporazumima o slobodi kretanja u okviru Berlinskog procesa.

- Za nas je jako važno, napravili smo ratifikaciju nekih dokumenata iz Berlinskog kongresa i o tome sam više puta govorio. Smatram to vrlo važnim za široko regionalno tržište koje je potrebno zemljama zapadnog Balkana. Informaciju koju smo usvojili na sjednici Vijeća ministara BiH šaljemo Predsjedništvu BiH, a tiče se priznavanja diploma i poslovnih kvalifikacija. Oko kretanja sa osobnim iskaznicama još uvijek nismo. Čekamo tu političku suglasnost, vjerujem da ćemo to riješiti vrlo brzo, kazao je Konaković.

Bez obzire na izostanak dogovora Konaković je nastavo sa samohvalama, te i od stvari koje se u normalnim državama smatraju svakodnevnim pravi nevjerojatna postignuća i uspjehe.

- Međutim, ovo danas smatram vrlo važnim korakom koji potvrđuje da ovo Vijeće ministara rješava probleme koji dugo godina nije bilo. Ova tema se analizira i s političke strane. Vjerojatno kolege iz RS-a čekaju još uvijek i Srbiju koja treba da ratificira dokumente u svom parlamentu. Završila je to i Crna Gora nedavno i mislim da smo vrlo blizu kraja koji će zapravo značiti uspješnost jednog zamišljenog procesa koji bi trebao značiti mobilnost roba, usluga, ljudi i njihovog kretanja. Ništa ne bi moglo proći da nisu glasali ministri iz RS. Cijenim tu vrstu dogovora i kompromisa. Narednih dana otvaramo još neke teme na koje se dugo čekalo, naglasio je Konaković.

Javni dug porastao je za 151,21 milijuna maraka

Uz ovo, Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva financija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. prosinca 2022. godine.

Javni dug BiH iznosio je 13 milijardi i 8,29 milijuna maraka, od čega je vanjski dug devet milijardi i 802,12 milijuna maraka, a unutarnji dug tri milijarde i 206,17 milijuna maraka.

Ukupni javni dug porastao je za 151,21 milijuna maraka ili 1,18 posto u odnosu na 31. prosinac 2021., s tim da je vanjski dug povećan za 64,67 milijuna maraka, a unutarnji za 86,54 milijuna maraka.

U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija sudjeluje s 50,16 posto, Republika Srpska s 48,86 posto, institucije BiH s 0,61 posto i Brčko distrikt BiH s 0,37 posto.

Udio javnog duga BiH u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosi 29,17 posto.

Servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 864,57 milijuna maraka, od čega se na glavnicu odnosilo 695,11 milijuna maraka ili 80,4 posto, a nа kamate 169,46 milijuna maraka ili 19,6 posto.

O migracijama

Vijeće ministara BiH usvojilo je i dostavit će Predsjedništvu BiH Informaciju Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u BiH za veljaču 2023. Služba za poslove sa strancima evidentirala je 1.543 nezakonita migranta u veljači 2023., što je za četiri posto manje nego u siječnju.

Međutim, u prva dva mjeseca ove godine evidentirano je skoro tri puta više nezakonitih migranta nego u istom razdoblju prošle godine. Migracijska kretanja u veljači ove godine bila su pod utjecajem povoljnijih vremenskih uvjeta, mogućnosti bezviznog pristupa u pojedine zemlje zapadnog Balkana, odakle migranti pokušavaju nezakonit ulazak na područje Europske unije, ali i drugih pokretača  koji su oblikovali migracije duž zapadnobalkanske rute.

Među prvih pet zemalja podrijetla migranata su Afganistan, Maroko, Kuba, Turska i DR Kongo, s tim da su državljani Afganistana osmi uzastopni mjesec najbrojnija skupina nezakonitih migranata evidentirana na teritoriju BiH i u veljači su činili gotovo polovicu svih nezakonitih migranata (47 posto). Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 1.326 osoba, оd čega je samo njih sedam podnijelo zahtjeve.

U četiri privremena prihvatna centra (ukupni kapacitet 4.880 mjesta) prosječno je u veljači ove godine boravilo 855 migranata, a na dan 28. veljače boravilo je njih 657. Najviše osoba iz ove skupine boravilo je u Privremenom prihvatnom centru 'Blažuj' prosječno njih 558, gdje je 28. veljače evidentirana 421 osoba.

Granična policija BiH je u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala 682 osoba, što je za 10 posto manje u odnosu nа prethodni mjesec. Na rutama iz pravca Srbije i Crne Gore tijekom veljače otkriveno je 277 osoba, među kojima je njih 221 odvraćeno od pokušaja nezakonitog ulaska sukladno Zakonu o graničnoj kontroli.

Najveći teret migracijskog pritiska na ulazu u BiH evidentiran je na području djelovanja jedinica Granične policije Zvornik, Hum Foča i Bijeljina.