Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Gotovo da i nema ekonomskom stručnjaka, ozbiljnijeg gospodarstvenika, nevladinog sektora i stručnih novinara koji od početka godine ne upozoravaju na vrlo štetne posljedice donošenja odluka o minimalnoj plaći i neradnoj nedjelji u Federaciji. 

Naravno, svi oni nisu protiv ovakvih odluka, ali jesu načina na koji su ih opskurni 'trojkaši' (SDP, NiP, NS) donijeli bez ikakvih konsultacija sa strukom, gospodarstvenicima i žiteljima. Jasno je kako su odluke donijete samo zbog populizma, pokušaja kakvog-takvog poboljšanja katastrofalnog statusa u glasačkom im tijelu i daljnjem punjenju proračuna i hranjenju vlastitih i nezasitnih im usta vojske uhljeba. 

Sve ono infantilnim i nesposobnim 'trojkašima' nije bilo dovoljno da se povuku, mada su učinili nekoliko poteza iz kojih je jasno da su i sami svjesni svojih pogrešaka, nego na osnovu samo njima znanih podataka brane svoju politiku. Reklo bi se ustaljena 'trojkaška' politika – ukoliko im istina i činjenice ne odgovaraju, tim gore za istinu i činjenice. 

Efekti uredbi

Tako je u utorak održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije na kojoj se vršila analiza efekata uvođenja minimalne plaće od tisuću maraka u ovom entitetu. I za njih nema nikakvih negativnih efekata. Predsjednik ESV FBiH Safudin Čengić je kazao da nije bilo smanjenja broja zaposlenih nakon povećanja minimalne plaće.

- Broj zaposlenih je skoro identičan bio 31. ožujka i 1. Siječnja 2025. godine, kada je povećana minimalna plaća. Tu smo zaključili da nema negativnog efekta u broju otpuštenih radnika, ali je normalno da svi očekujemo da će u narednom razdoblju doći do novih zapošljavanja. Ono što smo konstatirali vezano za uredbu, koja znači povrat dijela sredstava, koji su isplaćena u razlici između minimalne plaće od 619 maraka i tisuću maraka je da je veliki broj gospodarskih subjekata to iskoristio i da se to kreće na mjesečnom nivou u iznosu od oko 10 milijuna maraka, kazao je Čengić. 

Dodao je da se tumačilo kako da se anulira negativan rast doprinosa i dodajući kako su današnji podaci bili pozitivni i da je Vlada FBiH ispunila taj dio, koji je obećan.

- Treća stvar je Uredba o isplati dijela plaće do 450 maraka bez isplate doprinosa, a ona je uvjetovana mogućnostima kompanija i realno govoreći nisu to mogli svi iskoristiti, iako je to pogodnost. Oni gospodarski subjekti koji su mogli dodatno povećati primanja svojih zaposlenika to su i uradili. ESV je iniciralo prema Vladi da se Uredba produži do 31. prosinca, pa će Vlada to dostaviti ESV-u, naglasio je Čengić.

'Trojkaši' samo brinu kako napuniti proračune

Nadalje, tvrdi kako se razgovaralo o nastavku rasterećenja rada, odnosno smanjenju doprinosa, a i kod ovog dijela Čengić nastavlja hvaliti Vladu FBiH koja, kako opet ponavlja, ispunjava obećanja.

- Vlada je i ranije najavila da će se to raditi u dva koraka. Prvi je već učinjen te se od 1. srpnja opterećenja poslodavaca umanjuje za 5,5 indeksnih poena,  a to je u bruto iznosi za nekih 13,3 posto. Jasno smo komunicirali da se taj proces mora nastaviti kako bi se od 1. siječnja 2026. smanjili doprinosi za dodatnih pet indeksnih poena, a to bi nas dovelo da razinu doprinosa imamo na razini zemalja u okruženju što jeste cilj i vlasti i poslodavaca i sindikata, napominje Čengić.

 I on, kako i 'trojkaške' vlasti, nalazi opravdanje zbog čega se to već nije dogodilo – mora se donijeti zakon o fiskalizaciji jer bi se time poboljšala prijava i uplata poreza. A onda i on govori ono što je 'trojkašima' jedino sveto – tako će se povećati proračuni. 

Jedno od novinarskih pitanje išlo je upravo u tom smjeru, odnosno kako on odgovara na kritike da je njegov stav poslovično istovjetan stavu federalnog premijera Nermina Nikšića. Očekivano, Čengić poručuje kako to nije istina iako se po njegovim izjavama i potezima itekako da zaključiti upravo to. 

Smatra da se do kraja lipnja sve ono mora okončati kako bi se od 1. siječnja iduće godine išlo u dodatno rasterećenje rada. 

Omogućiti određeni broj radnih nedjelja 

Pričalo se, kako kaže Čengić, i o neradnoj nedjelji i tražilo se da Vlada FBiH razmotri inicijativnu poslodavaca da se pokrene procedura izmjena tog zakona kako bi se približili onome što vrijedi u susjednoj Republici Hrvatskoj, odnosno da se omogući određenom broju poslovnih subjekata da rade određeni broj nedjelja i blagdana.