Prvi je dan lipnja, ključnog mjeseca, kada bi po dosadašnjima najavama lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića trebala biti riješeno nekoliko važnih pitanja u Bosni i Hercegovini.

Naime, još od početka godine Dragan Čović najavljuje da će upravo do kraja ovog mjeseca u Bosni i Hercegovini biti usvojen novi Izborni zakon. Ostalo je još trideset dana do realizacije tog cilja. A da se iza brda zaista nešto i valja svjedoče prošlotjedne tvrdnje Bakira Izetbegovića da će ovog tjedna biti održan posljednji sastanak SDA i HDZ-a na kojem bi se vjerovatno trebale definirati konačne izmjene Izbornog zakona, ali i dogovoriti primjerice popunjavanje krnje Vlade Federacije BiH što je jedan od uvjeta Bakira Izetbegovića.
Dolazak Bakira Izetbegovića u Mostar i posjeta svojoj lokalnoj stranačkoj organizaciji prije nekoliko dana još jedan je signal da određeni stupanj dogovora između njega i Dragana Čovića uistinu i postoje.

Jer, u već nekoliko prijašnjih situacija kada su se donosile bitne odluke Bakir Izetbegović je uspostavio svojevrsnu praksu da posjeti baš Mostar kako bi lokalnim dužnosnicima objasnio 'detalje' svojih dogovora sa liderom HDZ-a. Nakon prijašnjih takvih poteza uslijedile bi obično bitne i krupne odluke poput dogovora o imjena izbornog zakona kada su omogućeni izbori u Mostaru , ali i primjerica i kada je u pitanju izbor gradonačelnika Mostara.
Šef SDA je prilikom posjete Mostaru poprilično popustljivo i pomirljivo govorio o zahtjevima HDZ-a BiH naslućujući da su jako blizu dogovora dovodeći ih u kontekst sa određenim 'beneficijama' koje će zauzvrat dobiti od strane Dragana Čovića poput popunjavanja ministara u Vladi Federacije BiH i smanjivanju nadležnosti Domova naroda u FBiH i BiH. 

Bojkot kao opcija

S druge strane, vidljivo je da je HDZ BiH i HNS intenzivirali interne sastanke o kojima se, očigledno, iza kulisa, raspravlja o ovoj temi. Ovih dana, točnije 4. lipnja trebao bi se održati i Sabor HNS-a, pa i njegovo održavanje početkom ovog mjeseca korespondira sa eventualnim donošenjem bitnih odluka.
Kakav i koji je točno model izbornog zakona se nalazi u ladicama Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića široj javnosti još uvijek nije poznato. Interresorna grupa koja je formirana u Parlamentu BiH koja bi se trebala baviti ovim pitanje, svima je jasno, potpuna je farsa koja ništa neće odlučivati ukoliko se dvojica lidera prethodno o svemu ne dogovore.

No, ono što je jasno već duže vremena jeste da se u krugovima HDZ-a BiH ozbiljno razmišlja o bojkotiranju izbora iduće godine ukoliko se ne promijeni Izborni zakon na način koji će odgovarati ovoj stranci, a posebno njenom lideru Draganu Čoviću.
Nekoliko puta takva najava je izrečena i javno i to iz usta Milorada Dodika. Kako saznajemo iz povjerljivih izbora upravo se Dodik svojim najbližim suradnicima povjerio da će zajedno sa Draganom Čovićem povući upravo takav potez, odnosno bojkotirati ili pokušati spriječiti održavanje izbora ukoliko ne bi bile usvojene izmjene Izbornog zakona koje im odgovaraju.
Međutim, pitanje je da li će ovaj dvojac uistinu imati i hrabrosti da učini takve poteze, jer ukupna situacija nije nimalo jednostavna i previše je rizična.

Naime, i SDA i SNSD i HDZ BiH su na prošlim lokalnim izborima testirali svojevrsne bojkote izbora u određenim sredinama. Nikakve posebne reakcije ni od koga nije bilo. Nitko se nije zabrinuo zbog takvih poteza, pa bi se lako mogla dogoditi slična situacija i kada su u pitanju Opći izbori koji su planirani 2022. godine.

Schmidt promijenio plan?

Kada je riječ o eventualnim pokušajima sprečavanja održavanja izbora,  i tu se situacija poprilično zakomplicirala i to ponajviše zbog dolaska novog Visokog predstavnika Christiana Schmidta. Veliko je pitanje imaju li lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, aposebno Dragan Čović, hrabrosti krenuti u takav radikalni potez u trenutku kada u BiH kao visoki predstavnik dolazi predstavnik iz tako moćne države kao što je Njemačka.

U ovom trenutku nitko ne može znati kakve će poteze novi visoki predstavnik u BiH povlačiti nakon što i službeno u jesen preuzme svoju dužnost. No, više je nego jasno da će iza svake njegove odluke sada stajati najmoćnija europska država, a na meti Njemačke nije lako biti i održati se politički na životu.

Teško je vjerovati da će novi visoki predstavnik dopustiti daljnu radikalizaciju stanja u BiH kao što je sprečavanje održavanje izbora.
Zbog svih tih okolnosti, lako je moguće da će Dragan Čović i Bakir Izetbegović u posljednji tren, baš kao što je to bilo u slučaju Mostara, ipak postići dogovor i tako održati sebe i svoje stranke u političkom životu i nakon idućih izbora. Ako to urade, ponovo će, po tko zna koji put, krenuti u zagrljaj jedan drugome. J. S.