Imenovanje Christiana Schmidta važna je poruka Rusiji da Zapad ne odustaje od BiH, ocijenio je u razgovoru za N1 Vedran Džihić, suradnik austrijskog Instituta za mađunarodnu politiku i predavač na Fakultetu političkih znanosti u Beču, te dodao da može  zamisliti da OHR ponovo upotrijebi tzv. bonnske ovlasti zbog nestabilne političke situacije u našoj zemlji. Džihić je stava da se BiH već neko vrijeme nalazi u geopolitičkoj borbi, kao i u geopolitičkoj promidžbi koju se vodi u smislu političke situacije u zemlji, tako i da izjava Ruskog veleposlanstva, drži on, mora biti iščitana kao promidžbeni čin. “Svaka strana pokušava uhvatiti onu drugu na 'pogrešnoj nozi', smanji politički legitimitet Schmidta i jasno se pozicionirati kao veleposlanstvo koje je na strani RS-a. Tako da je to politička poruka Zapadu i, u isto vrijeme, i politička poruka potpore određenim strukturama u BiH“, pojašnjava sugovornik N1.

Uz opasku da je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko oduvijek bio veliki prijatelj BiH i netko tko ju intimno poznaje, ukazao je, pak, da je Inzko na toj dužnosti najduže ostao u BiH, ali je i najmanje uradio u 12 godina. “To djelomično jest do njega, ali ne samo do njega njega, već i stoga što je došlo do velikog pomjeranja geopolitičke konstelacije. Za razliku od Petritscha, kada je postajao koncenzus o tome kako zemlja treba napredovati, toga je nestalo tijekom Inzkovih 12 godina. On nije mogao izlobirati drugačiji kurs OHR-a, a to je bila faza kada je paradigma 'od Daytona ka Bruxellesu' na neki način doživjela i djelomičan krah. OHR je ostao zaglavljen između zatvaranja, pospanosti i neangažmana“, obrazlaže Džihić.

Sugovornik N1 ocijenio je i da je sada trenutak kad se svi geopolitički igrači pokušavaju jasno pozicionirati za sljedeću fazu političke borbe, ne samo u pogledu BiH, već i šire u regiji, a vjeruje i da će na sastanku Putina i Bidena u Genevi 16. lipnja i pitanje Zapadnog Balkana doći na dnevni red te će se vidjeti što to znači za imenovanje Schmidta i moguću konfrotaciju u Vijeću sigurnosti UN-a.

Zašto je OHR potreban?

Ovaj suradnik austrijskog Instituta za mađunarodnu politiku osvrnuo se i na retoriku iz Republike Srpske te je rekao da retorika Cvijanović i Dodika te drugih struktura bliskih SNSD-u potvrđuje da su OHR i jak visoki predstavnik potrebni jer je ta retorika izravan napad na integritet međunarodne zajednice i Zapada u BiH. “Pravljenje alijanse s Rusijom po pitanju političkog uređenja BiH u budućnosti i mislim da Njemačka, Bruxelles, Pariz a i Washington jasno prepoznaju da je ovo situacija koju se mora riješiti. Na koncu, kod Dodika i struktura SNSD-a je ovo na neki način pokušaj provocirati i stvarati neku vrstu vještačkog sukoba kako bi se moglo mobilizirati biračko tijelo pred izbore 2022. i tu vidim neku vrstu nervoze kod Dodika, jer očito da se nešto mijenja pred izbore i da vlast u RS-u može biti i ugrožena“, istakao je.

Korištenje bonnskih ovlasti

Odgovarajući na pitanje treba li Bosni i Hercegovini OHR, Džihić je odgovorio potvrdno. “U ovom trenutku, BiH, kao zadnje sredstvo zaštite ustavnog poretka, još uvijek treba OHR. Mislim da je postojao trenutak prije 10 - 15 godina kada se moglo o tome razmišljati. Potrebne su i sigurnosne postrojbe u BiH jer je politička situacija nestabilna. Imamo taj diskurs provokacije koji djelomično podupiru Srbija i Hrvatska i mogu zamisliti da OHR ponovo upotrijebi bonnske ovlasti“, naveo je uz ocjenu da nije isključeno da će Amerikanci i Europljani htjeti 'pokazati zube' i jasno reći da ova regija ipak pripada euroatlanskoj zoni, a ne nekoj “pankineskoj ili panruskoj.