Piše: Dragan Bradvica

Ulazak Njemačke u tehničku recesiju, posljednjih zahtjevi MMF-a prema Bosni i Hercegovini kao i nestabilna politička situacija u zemlji samo su dodatno produbili ionako postojeće bojazni kada govorimo o ekonomskom kretanjima u zemlji.

Inflacija usporava ali je i dalje tu i prazni džepove bh. žitelja, što se najbolje može vidjeti ukoliko se prate sindikalne potrošačke korpe. Broj zaposlenih i umirovljenika je gotovo jednak, još kada na umirovljenike dodamo broj nezaposlenih i primatelja raznih vidova socijalne pomoći situacija je znatno gora.

Sve ovo poodavno bi u iole uređenim državama bilo zvono za uzbunu i provođenje čitavog niza reformi kako bi se stvari istjerale na čistac. Nove vlasti su svoje kampanje bazirale upravo na takvim obećanjima, a onda ne da ih nisu ni pokušale implementirati nego se o ovim temama rijetko i govori.

Statistika

A i posljednji podaci Agencije za statistiku BiH više nego jasno upućuju na probleme.

- Ukupan desezonirani promet industrije u BiH u travnju 2023. u usporedbi sa ožujkom 2023. ostvario je pad od 3,2 posto. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je pad za 2,7 posto i na inozemnom tržištu zabilježen je pad od 3,7 posto, navodi se.

Ne treba smesti s uma kako je ovo već pet mjesec za redom u kojem industrija pada. A pravi pad možemo vidjeti ukoliko pratimo godišnja mjerenja.

- U travnju 2023. u usporedbi sa travnjem 2022. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u BiH bilježi pad za 14,8 posto. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je pad za 13,3 posto i na stranom tržištu pad za 15,9 posto, stoji u priopćenju.

Ukoliko stvari gledamo po odjeljcima, u travnju 2023. u usporedbi sa ožujkom 2023. ukupan promet energije manji je za 7,5 posto, promet trajnih proizvoda za široku uporabu manji je za 5,1 posto, promet intermedijarnih proizvoda manji je 3,0 posto, promet kapitalnih proizvoda manji je za 2,9 posto, i promet Netrajnih proizvoda za široku uporabu manji je za 1,2 posto.

Nadalje, u travnju 2023. u usporedbi sa travnjem 2022. ukupan promet netrajnih proizvoda za široku uporabu veći je za 5,0 posto, promet kapitalnih proizvoda veći je za 1,3 posto, dok je promet energije manji je za 26,6 posto, promet intermedijarnih proizvoda manji za 22,2 posto, i promet trajnih proizvoda za široku uporabu manji je 6,7 posto.

Tonemo u blato

Na sve ovo nije potreban neki poseban komentar osim da su vlasti jučer, a ne danas trebale zasukati rukave i predano raditi na poboljšanju političkog, pravnog i ekonomskog ambijenta u državi.

Bez toga ali i bolnih reformi opet ćemo ovisit o drugima i pukoj sreći, a posljednjih 27 godina nas uči na koji način takva situacija obično završi. S obzirom i na značajan demografski kolaps društva ne da nemamo vremena za čekanje nego je veliko pitanje možemo li se uopće i izvući iz blata u koje već jako dugo tonemo.