Inflacija će rasti u BiH uglavnom zbog viših cijena uvozne hrane

Ocjena MMF-a nakon konzultacija s vlastima u BiH
Stava su da bi se oporavkom izvoza električne energije nakon prošlogodišnjih suša i uz niže cijene nafte moglo ublažiti negativan učinak američkih carina na izvoz.
Nakon obavljenih konzultacija s vlastima u BiH, Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da procjenjuje da je ekonomski rast BiH otporan, unatoč domaćim i globalnim izazovima, te se prošle godine ubrzao na 2,5 posto.
No, ukazuje ova međunarodna financijska institucija, politička neizvjesnost u prvom kvartalu tekuće godine uzrokovala je smanjenje potrošnje te će ekonomski rast ove godine usporiti na 2,4 posto.
U MMF-u, pak, očekuju da će taj rast do 2027. godine iznositi tri posto, a kao razlog za to se navode potrošnja i izvoz. U osvrtu na prosječnu stopu inflacije, napominje se da se ona prošle godine naglo snizila na 1,7%, dok je godinu ranije iznosila 6,1 posto. No, ta stopa je u svibnju 2025. porasla na 2,3%, dok je bazna inflacija bila uglavnom stabilna te je iznosila 4 posto.
U MMF-u očekuju da će stopa inflacije tijekom ove godine porasti na 3,8%, a kao glavni razlog za to navodi se više cijene uvozne hrane. No, izgledno je da će se inflacija u srednjoročnom periodu stabilizirati na 2 posto. Kada je u pitanju vanjski dug naše zemlje, on je, ukazuje MMF, u ovoj godini, uglavnom, nepromijenjen ali je izgledno da će se blago povećati s 4,0% bruto domaćeg proizvoda (BDP), koliko je iznosio prošle godine, na 4,1 posto BDP-a. Stava su da bi se oporavkom izvoza električne energije nakon prošlogodišnjih suša i uz niže cijene nafte moglo ublažiti negativan učinak američkih carina na izvoz.
Nadalje je iznesen i podatak da su bruto devizne rezerve iznosile devet milijardi eura, čime se može pokriti duže od šest mjeseci uvoza i što je, kako se procjenjuje, adekvatno pokriće za aranžman valutnog odbora. Pretpostavka MMF-a je da će se krediti privatnom sektoru u 2025. sniziti na 7,7%, što je nešto više od rasta nominalnog BDP-a.
Rizici po ekonomiju i preporuke
Iz ove međunarodne financijske institucije dodaju da su ekonomski izgledi BiH podložni negativnim rizicima, među kojima su trgovinska neizvjesnost, usporavanje ekonomskog rasta u Europi, nestabilne cijene roba, oštriji globalni financijski uvjeti, ali i nastavak političkih napetosti.
Ponovno su napomenuli da bi se snažnim rastom realnih plaća i kredita u privatnom sektoru inflacija mogla povećati. MMF se osvrnuo i na eventualne političke odluke uoči Općih izbora 2026. godine.
- Odstupanjima od politika uoči izbora 2026., mogla bi se pogoršati fiskalna pozicija i deficit tekućeg računa. S pozitivne strane, napretkom u procesu pristupanja EU moglo bi se povećati povjerenje investitora i ekonomski rast, ocijenjeno je.
MMF dodaje i da je vlastima dano više preporuka, među kojima su: obnoviti fiskalne rezerve, proširiti prihodovnu stranu proračuna i unaprijediti efikasnost javne potrošnje; izbjegavati mjere koje će povećati deficit te osnažiti planiranje za vanredne situacije; unaprijediti i uskladiti fiskalne okvire, osnažiti fiskalni nadzor i provoditi fiskalne propise; reformirati zapošljavanje u javnom sektoru i oblast plaća, socijalnih davanja, javnih ulaganja, javnih nabava, nadzora fiskalnih rizika i upravljanja javnim poduzećima. Osobito se ističe potrebu očuvanja neovisnost Centralne banke BiH i jačanja njenih instrumente u cilju očuvanja vjerodostojnosti valutnog odbora, kao 'sidra stabilnosti'. Preporuča se i jačati pripravnost za krize, što podrazumijeva i uspostavu fonda za financijsku stabilnost na razini zemlje u svrhu podrške restrukturiranju banaka. Potrebnim je ocijenjeno i postepeno ukidati privremene regulatorne mjere kojima se narušava tržište te provesti Program procjene financijske stabilnosti (FSAP), kao i unaprjeđivati strukturalne reforme u okviru Plana rasta EU-a.
Istaknuta je nužnost reforme energetskog sektora (ukidanje subvencija za električnu energiju, unaprjeđenje operativne efikasnosti državnih energetskih kompanija i uvođenje sustava određivanja cijene ugljika), kao i potreba povećanja radne snage, smanjenja sive ekonomije. Među preporukama MMF-a je i unaprjeđenje borbe protiv korupcije, s čim u svezi se ukazuje i na potrebu hitne provedbe prioritetne mjere Odbora stručnjaka za evaluaciju mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) kako BiH ne bi završila na tzv. 'sivoj listi' tog Odbora.