Piše: Dragan Bradvica

I bez rata koji bjesni u Ukrajini inflacija razara Bosnu i Hercegovinu pa tako je itekako opravdan strah što nas čeka sljedećih mjeseci.

Naime, kako na Facebook profilu piše makroekonomski analitičar Faruk Hadžić, posljednji podaci u Federaciji pokazuju galopirajuće uzlazni trend inflacije. Tako su u siječnju ove godine su indeksi imali rast u odnosu na bazno razdoblje - ukupni indeks (CPI) 8,5 posto, indeks hrane 16,7 posto, električna energija, plin i drugi energenti 15,1 posto.

- Borba protiv inflacije, ako izmakne kontroli, bit će vrlo bolna i zahtijevat će daleko više resursa. Mehanizmi postoje i treba djelovati čim prije, poput privremene suspenzije naplate trošarina na gorivo, usklađivanja mirovina, ne sa općim, već indeksom hrane i ukidanjem poreza na dohodak na plaće do tisuću maraka, napisao je Hadžić.

Pšenica, kukuruz, nafta, plin…

Prihodi od neizravnog poreza u prva dva mjeseca 2022. iznosili su milijardu i 423 milijuna maraka i veći su za 248 milijuna maraka ili 21,14 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. kada su iznosili milijardu i 175 milijuna maraka. I iz ovih podataka itekako se može iščitati koliko inflacija divlja jer je logično da i naplata PDV-a raste s rastom cijena roba i usluga.

Nadalje, samo u ponedjeljak izvješća s burze pokazuju kako je 'skočila' cijena pšenice za 5,44 posto, nafte 10 posto, ulja za loženje devet posto, plina 26 posto, kukuruza šest posto, uglja 10 posto.

Cijene žitarica na tržištu bilježe najveći rast u proteklim desetljećima, zbog čega bi u narednom razdoblju moglo doći do novih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, upozorio je Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara/živinara BiH.

- Pšenica je ostvarila svoj rekord, najjeftinija ponuda je iz Srbije i iznosi 611 maraka po toni, što je rekord svih rekorda, kukuruz je 570 maraka, što je također rekord u posljednjih najmanje deset godina. Ovo je jedna teška situacija. Jednostavno, ne znamo do kada će ovo rasti i u kojem će smjeru ići. Ulje je poskupjelo za više od 20 maraka po toni, tako da je teško više pratiti cijene sirovina na tržištu, kazao je Jabandžić za Klix.ba.

Dodao je da su poskupljenja proizvoda u supermarketima, koje žitelji svakodnevno kupuju, neminovna, ali i da proizvođači kojima je ovo sirovina, ne mogu uzimati veće zalihe.

Raste siromaštvo

Ukoliko znamo da nam je oko 20 posto stanovništva već ispod granice siromaštva, a njih oko 50 posto oko te granice onda je veliko pitanje kako i danas ogroman broj naših žitelja uopće sebi može osigurati one najosnovnije životne potrebe.

Ukoliko to na neki način i uspijevaju onda veliki broj njih to zasigurno neće moći ukoliko se sada dogode još veća poskupljenja hrane i osnovnih potrepština. Tim više što nam i dalje između 55 i 60 posto svih zaposlenih radi u branšama gdje je prosječna plaća oko 700 maraka, gdje nam najveći broj umirovljenika prima mirovine oko 400 maraka, kako i dalje imamo 375.804 nezaposlenih osoba.

Upravo zbog svega toga svi očekuju odlučnu reakciju vlasti na svim razinama vlasti kako bi se prevenirala kriza koja će neizbježno pogoditi cijeli svijet. To se, barem za sada, ili nije dogodili ili se ne događa u dovoljnoj mjeri.