Nakon što je Interpol odbio zahtjev za raspisivanjem međunarodne tjeralice za Dodikom reakcije u BiH su različite. A Dodik tvrdi da je Interpol donio tu odluku zahvaljujući angažmanu Srbije, Mađarske, Rusije i Crne Gore, piše DW.

Odluka Interpola da odbije zahtjev Bosne i Hercegovine (BiH) za raspisivanjem međunarodnih tjeralica protiv predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića pokrenula je novi val reakcija u BiH.

Dodik je ocijenio da je riječ o potvrdi „političke motivacije“ postupka koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH. „Osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora su se angažirale. Nisu to učinili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli političku motivaciju“, rekao je Dodik za RTRS.

Dodik je otkrio detalj nedavnog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Pitao me zbog čega sam osuđen. Rekao sam – zato što ne poštujem odluke stranca. On me pitao kako je to moguće, a ja sam rekao da je to moguće kada Wolfgang Petritsch (bivši visoki predstavnik u BiH) napravi takav sud."

Njegov politički saveznik Nenad Stevandić BiH naziva „tamnim vilajetom“ u kojem se izabrani čelnici „progone na političkoj i nacionalnoj osnovi“ i traži ostavke u državnom pravosuđu – koje RS ne priznaje.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kaže da je „dobro što Interpol ne sudjeluje u političkim igrama“ i zahvaljuje predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na intervencijama.

Da je službeni Beograd imao aktivnu ulogu u sprečavanju raspisivanja tjeralica potvrđuje i ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić ističući da je Interpolova odluka donesena na temelju prosvjedne note Srbije.

Lobiranja i politički pritisci
„Interpol je pokazao da drži načelo neutralnosti i da neće dozvoliti zloupotrebu svojih instituta u političke svrhe“, rekao je Dačić, dodajući da će podaci o Dodiku i Stevandiću biti izbrisani iz baze Interpola.

S druge strane, bivši ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac ocjenjuje da je zapravo Interpolova odluka donesena pod političkim pritiskom.

„Politički pritisak Srbije i Mađarske je našao plodno tlo. Ako je zahtjev odbijen zbog navodnog političkog progona, onda se i sama odluka Interpola može tretirati kao politička“, napisao je Pećanac na Facebooku. Unatoč odbijenici, podsjeća, centralna potjernica u BiH ostaje na snazi, a sigurnosne agencije u zemlji i dalje su nadležne za njeno provođenje.

Reakcije stručnjaka
Međunarodnih reakcija nije bilo, ali je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte uoči odluke Interpola ponovio kako nadležni u BiH trebaju preuzeti odgovornost za državne poslove i da NATO ne može prihvatiti sigurnosni vakuum u BiH. „Od Milorada Dodika očekujemo da prihvati sudske odluke i ponaša se u skladu s tim“, poručio je Rutte.

Odbijanje Interpola da objavi tjeralice za Dodikom i Stevandićem otvara nove rasprave o tome jesu li bosanskohercegovačke institucije bile proceduralno spremne za međunarodnu pravnu borbu.

Odvjetnik Vlado Adamović za DW pojašnjava da Interpol ima striktna pravila koja ne ostavljaju prostor za reviziju odluke. „Obično se odluka o odbijanju tjeralice smatra konačnom. Međutim, kao što je to u međunarodnoj korespondenciji uobičajeno, uvijek imate mogućnost prigovoriti na pravila ponašanja i procedure“, napominje Adamović.

"Odluka Interpola će se politički eksploatirati"
Ipak, prema njegovom mišljenju, BiH vjerojatno neće koristiti tu mogućnost „jer je zaključeno da predmet ima političku konotaciju, što je prema pravilima Interpola prepreka“.

Adamović podsjeća na drugu istragu protiv Dodika koja se odnosi na kupovinu vile u Beogradu „što ne bi trebalo biti dovedeno u političku konotaciju“. „Zato postoji mogućnost da se zahtjev Interpolu ponovi i da BiH inzistira na tome“, ističe naš sugovornik. On vjeruje da će se odluka Interpola „sigurno politički eksploatirati“, ali da to neće imati utjecaja na pravni ishod postupka pred Sudom BiH.

Potvrda Adamovićevih riječi stigla je iz Banje Luke. Odvjetnik predsjednika RS-a Goran Bubić kaže da bi odluka Interpola trebala natjerati Sud BiH da preispita prvostupanjsku presudu protiv Dodika. „Time bi se barem djelomično vratilo povjerenje javnosti u pravosuđe na državnoj razini“, smatra Bubić, dodajući da bi to otvorilo vrata i „političkom dogovoru o prevladavanju trenutne krize".

Neopravdana argumentacija Interpola
Sigurnosni stručnjak profesor Armin Kržalić upozorava da se, ukoliko je informacija o odbijanju Interpola točna (Interpol u srijedu 2. travnja nije službeno objavio odluku op. autora), mora precizno utvrditi zbog čega je zahtjev odbačen. „Može biti riječi o nedostatku dokaza, validnog uhidbenog naloga, formalnim nepravilnostima ili kršenju procedura“, kaže Kržalić za DW.

On podsjeća da Interpol najčešće odbacuje zahtjeve pozivajući se na članak 3. svog Statuta, ali u konkretnom slučaju smatra da takva argumentacija nije opravdana. „Ako se informacija o odbijanju zahtjeva potvrdi točnom, to će dodatno oslabiti diplomatski položaj države i povećati pritisak na sigurnosne institucije.“

Zato je važno utvrditi je li odluka Interpola rezultat proceduralnih propusta od strane BiH ili, kako kaže, političkog pritiska od strane Srbije i Mađarske. Kržalić to potkrepljuje činjenicom da su dužnosnici Srbije i Mađarske „javno priznali političko lobiranje“.

Prema njegovim riječima, ključni propust dogodio se odmah nakon izdavanja uhidbenog naloga. „Nije se djelovalo u roku od 48 sati. Ovakav pristup ukazuje da je vladavina prava pala u drugi plan i da imamo selektivnu primjenu zakona“, zaključuje Kržalić.

Politički vakuum i sigurnosni rizici
Dugogodišnji vanjskopolitički novinar Željko Bajić smatra da je reakcija Interpola očekivana, jer tjeralica protiv Dodika i Stevandića „ne može izbjeći političku konotaciju". Bajić za DW kaže kako su u pravu svi oni koji smatraju da „Sud BiH nije dovoljno proučio cijelu stvar i da predmet nije kvalitetno pripremljen za Interpol“.

Upozorava na „politički vakuum“ koji će uslijediti. „Predsjednik RS-a i svi koji ga podržavaju ponašat će se trijumfalistički, dok će u Federaciji BiH frustracija biti duboka i dugotrajna. No, kad-tad i u Sarajevu i u Banjoj Luci morat će se potražiti druge opcije za izlazak iz, vjerojatno, najdublje političke krize od Daytona do danas. Preopasno bi bilo da bilo tko izgubi živce“, upozorava Bajić.

U BiH je za Dodikom, Stevandićem i premijerom RS-a Radovanom Viškovićem raspisana unutarnja tjeralica „zbog napada na ustavni poredak". Tužiteljstvo BiH je otvorilo istragu nakon jednostranih odluka RS-a kojima se, pored ostalog, ukidaju ingerencije državnog pravosuđa na području tog entiteta. Također, Dodik je pred Sudom BiH nepravomoćno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.