Antonija Banožić jednoglasno je izabrana za novu predsjednicu županijskog odbora HDZ-a 1990 Zapadnohercegovačke županije. Banožić je već drugi mandat vijećnica u Gradskom vijeću Širokoga Brijega, a široj javnosti je prepoznatljiva kao jedina od 400 izaslanika koja na VIII. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) nije podržala Dragana Čovića za predsjednika HNS-a.

Osim navedenog Banožić je i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova pri Gradskom vijeću Širokog Brijega gdje se kontinuirano zalaže za ekonomsko osnaživanje žena. Prema podacima nevladinog sektora Banožić je u proteklom sazivu Gradskog vijeća Širokog Brijega bila najaktivnija vijećnica s najviše rasprava i konstruktivnih prijedloga. Imenovanje na čelno mjesto HDZ-a 1990 u ŽZH bilo je povod da s Antonijom Banožić razgovaramo o aktualnom stanju u Županiji Zapadnohercegovačkoj, te viziji za razvoj HDZ-a 1990 u toj županiji.

Kako biste ocijenili položaj HDZ-a 1990 u Županiji Zapadnohercegovačkoj, ali i cijeloj BiH, uzimajući naravno u obzir posljednje lokalne izbore?

-HDZ 1990 je već duži vremenski period druga najjača stranka s hrvatskih predznakom. Uspoređujući posljednje lokalne izbore s onim prethodnima održanim 2016. godine HDZ 1990 ima više osvojenih mandata, tako da trenutno imamo 93 vijećnika u BiH. Iako je to respektabilan broj vijećnika, smatram da možemo i trebamo puno bolje. Do nas su došle poruke glasačkog tijela iz Mostara i drugih mjesta gdje je izborni rezultat izostao, te smo napravili postizbornu analizu i detektirali naše greške. U Zapadnohercegovačkoj županiji također držimo poziciju druge najsnažnije stranke i smatram da tu dodatno moramo osnažiti komunikacijski kanal prema biračima. Bitno je istaknuti da HDZ 1990 ima dovoljno kreativnog potencijala za osmišljavanje i implementaciju novih i korisnih politika, kao i osvježene razvojne te gospodarske programe kojima je cilj stvaranje dostojnog života Hrvata u BiH. Poruke iz predhodne rečenice su upućene i sa Središnjeg odbora koji je održan proteklog vikenda u Tomislavgradu u sklopu Političke akademije HDZ 1990 na temu:” Podrška malom i srednjem poduzetništvu”. 

Izabrani ste za predsjednicu ŽO HDZ-a 1990 u ŽZH. Koji su Vaši prvi koraci na toj poziciji? 

-Jedan od prvih koraka će svakako biti valorizacija rada svakog člana stranke u ŽZH, te ću temeljem toga inzistirati na potrebnim promjenama. Govorim o promjenama jer su one nužne, kao što je nužna i revitalizacija stranke. HDZ 1990 u ŽZH mora obnoviti pokidane niti i istinskim radom za opće dobro, ali i distanciranjem od pojedinaca koji bavljenje politikom smatraju isključivo osobnim benefitima, doprijeti do svojih birača. Stranka se mora osvježiti mladim i stručnim kadrom, te ćemo raditi na jačanju unutarnje kohezije. Pokušat ću motivirati što više stranačkih aktivista da sudjeluju u političkim procesima. Javnost u ŽZH će kroz naše javne istupe, prijedloge i projekte prepoznati istinsko oporbeno djelovanje. Biti ćemo revizori rada vladajućeg HDZ-a BiH i glasnogovornici običnog malog čovjeka.

Prema statističkim podacima Zapadnohercegovačka županija je na četvrtom mjestu po razvijenosti u Federaciji BiH. Jesu li građani zadovoljni uvjetima života u toj županiji?

-Prije par godina Zapadnohercegovačka županija je bila druga po razvijenosti, odmah iza Sarajevske županije. Sada smo na četvrtom mjestu. Prosječna plaća za 2019. godinu je iznosila oko 860,00 KM, dok je za istu godinu prosječna plaća u Federaciji BiH iznosila 928,00 KM. S druge strane potrošačka košarica je jedna od najviših. Ovo je jedina županija u Federaciji FBiH koja ne isplaćuje dječji doplatak zbog čega su roditelji u toj županiji godinama zakinuti, te su im ugrožena njihova prava. Dok ministri i drugi visokopozicionirani dužnosnici uživaju razne beneficije, novca za potporu uzdržavanja odgoja djece nema. Ovakvim postupcima Vlade ŽZH prema roditeljima s djecom učinjena je diskriminacija po osnovu mjesta življenja i izjednačavanja prava djece u FBiH. Još je tu mnogo loših primjera koji su opće poznati, ali se ništa ne čini kako bi se riješili. Mišljenja sam kako su građani taoci loše politike HDZ-a BiH koji godinama, u svrhu  bogaćenja vladajuće elite, sprječava razvoj Zapadnohercegovačke županije.

Na što konkretno mislite kada kažete da HDZ BiH sprječava razvoj Zapadnohercegovačke županije?

-Mnogo je primjera ali pokušati ću navesti one krucijalne. Sjetimo se masovne neuplate doprinosa iz plaća zaposlenih na proračunu ŽZH, a rezultat toga su brojni sudski procesi i milijunski dugovi. Turistička zajednica ŽZH i JU Ljekarne ŽZH su svjesno uništene, te su javnosti poznate i malverzacije oko Agencije za privatizaciju ŽZH. Sjetimo se zatim i performansa oko „ozakonjenja“ otpisa duga Vlade prema Zavodu za zdravstveno osiguranje ŽZH u iznosu od gotovo 8 milijuna KM. U ovoj županiji obrazovanjem upravljaju oni čije je obrazovanje upitno i oni koji su implementirali i legalizirali prodaju diploma bez ikakvog znanja. Sindikati prosvjete i policije godinama putem suda traže svoja prava, a aktualna vlast ih doživljava samo u vrijeme izbora. Kad tomu dodamo stranačko zapošljavanje, upitne javne nabavke, netransparentnost u poslovanju, onda nije ni čudo da ovu županiju napušta sve veći broj žitelja. Budući da u ŽZH živi 97 posto Hrvata, za ove navedene malverzacije se teško može optužiti političko Sarajevo, koje je izgleda alibi za svaki neuspjeh vladajuće hrvatske stranke.

Hrvatski narodni sabor (HNS) je na nedavnom zasjedanju usvojio rezoluciju kojom se poziva na izmjene Izbornog zakona. Ostvaruje li postojanje Hrvatskog narodnog sabora svoju svrhu?

-Kada je riječ o vitalnim nacionalnim interesima, kao što je ovdje riječ o prijeko potrebnim izmjenama Izbornog zakona kojima bi se spriječilo nametanje predstavnika Hrvatima u BiH, HDZ 1990 će uvijek dati potporu radu HNS-a, odnosno zajedništvu hrvatskog naroda. Smatram da isključivo zajedničkim snagama kroz rad HNS-a možemo sačuvati opći i nacionalni interes, posebno kada svakodnevno svjedočimo brojnim diskriminacijama prema Hrvatima u BiH. Zbog podrške HNS-u platili smo političku cijenu ali ne žalimo zbog toga jer vremenskim odmakom svjedočimo sve snažnijim pokušajima majorizacije Hrvata u BiH. Oni koji su nas zbog toga prozivali često su uski politički interes stavljali ispred općeg i nacionalnog. Prije par godina smo usvojili Deklaraciju HNS-a kao strateški dokument za zaštitu prava hrvatskog naroda i podržavam je, isto kao što podržavam i nedavno usvojenu Rezoluciju, ali također ističem da navedeni dokumenti trebaju biti i podsjetnik na pasivnu i poražavajuću politiku predstavnika hrvatskog naroda, od Daytona do danas, gdje našem narodu nije osigurana jednakopravnost.

Protekli vikend ste sudjelovali na konferenciji vladinih komunikatora Jugoistočne Europe na temu:”Komuniciranje u vrijeme pandemije: zaštita života, vrijednosti i zajedništva”. Kako biste ocjenili komunikaciju kriznog stožera FBiH odnosno županijskih stožera? 

-U Tirani je održana konferencija u organizaciji SECOM-a uz podršku Konrad Adenauer Fondacije gdje su kroz tri panela i niz diskusija prezentirana krizna komuniciranja vladinih komunikatora, svih zemalja regije, u vrijeme panedemije. Svim zemljama je zajedničko da smo u doba pandemija bili bombardirani sa nizom dezinformacija koje su vrlo opasne za ljudsko zdravlje. Bosna i Hercegovina nažalost je pri vrhu po broju afera vezanih za nabavku respiratora i druge medicinske opreme potrebne za borbu protiv panedemije. K tome kada dodamo činjenicu da je procijepljenje BiH građana ovisi isključivo o donacijama jer aktualna vlast nije u stanju nabaviti niti jednu dozu cijepiva, onda je jasno da je i krizno komuniciranje predstavnika vlasti bilo ispod svake razine. Takvo stanje se reflektiralo i na komunikaciju odnosno provedbu mjera od strane kriznih stožera županija koji su u vrijeme pandemije bili više u službi politike i određenih interesnih skupina a manje u službi građana.