Razgovarala: V.S.Herceg

Christian Schwarz-Schilling izabran je nakon Paddya Ashdowna za visokog predstavnika u BiH i bio je prvi Nijemac na toj dužnosti u BiH.

U toj ulozi, iako se zadržao najkraće i od svih sedam visokih predstavnika koji su se iz 1995. godine do danas izmijenili u BiH, ostavio je značajan trag. Njegov mandat počeo je u siječnju 2006., a završen u lipnju 2007. godine, i iako je sa BiH "raskrstio" još prije 15-ak godina, još uvijek se vrlo aktivno bavi i komentira probleme balkanskih zemalja, posebice BiH.

Njegov mandat obilježio je pokušaj ustavne reforme, poznatiji Travanjski paket, a u jednoj od svojih nedavnih kolumni za njemačku agenciju Deutsche Welle, između ostaloga rekao je kako je "Bosna i Hercegovina najveći gubitnik u takozvanim jugoslovenskim ratovima", kao i da je vojno-redarstvena akcija "‘Oluja zaustavila rat u BiH, ne NATO‘.

"SAD, koje su se dugo protivile priznavanju ratnih osvajanja, su početkom 1995. godine ipak napravile politički zaokret i priznale ta ista ratna osvajanja tj. „etnička čišćenja“, a time i teritorijalnu podjelu u korist Srba. Njemačka je bila posljednja zemlja koja je pristala na takvu promjenu paradigme. Ovom teritorijalnom podjelom, zacrtanom Daytonskim sporazumom, agresor je na kraju nagrađen, a napadnuti su kažnjeni. Možemo li ovdje govoriti o pravednom mirovnom sporazumu?", napisao je Schwarz-Schilling.

On u intervjuu za Dnevni list kaže kako je u BiH, zapravo, problem korupcija na vlasti, a ne zakoni.

BiH vrlo sporo se kreće prema EU integracijama. Kako se taj "pužev korak" promatra iz Bruxellesa?

-Komisija EU dala je BiH 14 prioriteta koje treba obraditi, ali nažalost ne događa se puno. Zemlje EU su toga svjesne. Jasno je da je zadatak političara u BiH da to reguliraju. Nitko to ne može učiniti za njih. Međunarodna zajednica može i treba dati podršku, ali glavni zadatak je na bh političarima. Primjera radi, ne može vam međunarodna zajednica mijenjati Ustav. Samo, nažalost, čini mi se da većina njih uopće ne želi u EU. Očito se boje vladavine zakona. Stoga sve ostaje pri retorici i ne poduzimaju se konkretni koraci za rješavanje problema.

Bh. političari vrlo teško postižu dogovor o potrebnim reformama i, kako se čini, to im nije preveliki problem jer i dalje ostaju na vlasti. Zašto je to tako?

-Upravo zato što nema vladavine zakona. Nema neophodnih zakona. U BiH je zapravo na vlasti korupcija, a ne zakoni. Pogledajte CPI listu (indeks korupcije) - tu je BiH, zajedno sa Sjevernom Makedonijom od ukupno 179 zemalja na 111. mjestu!? Posljednji u Europi. Jedino je jos u Africi situacija gora. Ako usporedite da je, na primjer, Njemačka na 9. mjestu, onda je jasno koliko posla još ima pred BiH.

Nezaposlenost i odlazak mladih veliki su problemi koji također potresaju građane BiH, a međuetnička i ratna retorika uvijek se pokazuje kao dobar model za izazivanje straha i mržnje u ostanku na vlasti. Može li međunarodna zajednica značajnije odrediti i utjecati na promjenu situacije nabolje u BiH?

.Da, jednim dijelom. Sa zadovoljstvom mogu kazati da u posljednje vrijeme primjećujem puno više aktivnosti i angažmana međunarodne zajednice. Mislim da je vrlo dobro što BiH i regija Zapadnog Balkana ponovo puno jače dolaze u fokus. Već i sama činjenica da Njemačka šalje novog visokog predstavnika od velike je važnosti za BiH. SAD su nedavno ponovno primijenile Magnitsky Act i donijele novu Izvrsnu odredbu o blokiranju imovine i zabrani ulaska u Sjedinjene Države određenim osobama koje destabiliziraju Zapadni Balkan. Mogu vam kazati da sam i sam vrlo znatiželjan tko će se sve naći na novoj listi sankcija. Priznajem da mi nedostaje ista akcija i od strane EU. To ne bi trebao predstavljati problem, odgovarajući zakon u EU također postoji, a ima i više nego dovoljno kandidata za listu sankcija.

Hrvatska, zemlja susjeda BiH, uspješno je integrirana u EU. Koja bi država mogla biti dobar primjer za BiH?

-Dakle, u susjedstvu BiH samo je Hrvatska u EU. Ostale zemlje istočno od BiH još nisu, ali sve su na dobrom putu ka EU. Od svake od ovih zemalja moglo bi se ponešto naučiti. Npr. Albanija i Sjeverna Makedonija sa postupkom provjere (vetting) i jačanjem vladavine zakona bili bi dobar primjer. Dobar stručnjak za Zapadni Balkan, Reinhard Priebe, nije u ime EU izradio vrlo uspješno izvješće o vladavini zakona samo za Sjevernu Makedoniju, već takvo, slično izvješće i za BiH. Ali, nažalost, u BiH nedostaje provedbe tog izvješća.

Kao bivši visoki predstavnik niste doskora boravili u BiH, ali često kažete kako nova generacija mladih političara daje nadu da će se BiH izvući iz pogrešnog smjera. Što se konkretno mislili?

-Nažalost, nisam bio u BiH već duže vrijeme, ali vrlo brzo ću ponovno posjetiti Sarajevo. Da, tako je, rekao sam to. Nada je u mladim, neopterećenim ljudima koji žele bolju budućnost za svoju zemlju i sve ljude, bez obzira na naciju. I rade na tome da to omoguće. Žele graditi državu s ravnopravnim ljudima za sve Bosance i Hercegovce. To mogu samo mladi političari. Vrijeme je da se zahvalite staroj gardi koja je bila na vlasti još prije rata i izaberete nove političare. Političare, koji prije svega ne zastupaju etnonacionalističke politike. Koji su spremni surađivati i ne sukobljavati se zbog razlika, već podržavati sličnosti. Kao što pokazuje najnoviji primjer - susret gradonačelnika Sarajeva i Banja Luke. Svakako da postoje razlike, ali poradit će na onome što im je zajedničko. I to je pravi korak prema boljoj budućnosti.

Koliko će Bruxelles čekati na BiH?

-Kao što sam rekao na početku, sve dok BiH ne izvrši svoje zadatke.