Razgovarala: S. D.

Doc.dr.sc. Amela Hajdarović u intervjuu za Dnevni list, a u povodu Svjetskog dana zdravlja, govori o važnosti preventivnih pregleda s ciljem prevencije i liječenju mnogih oboljenja, ali podsticanju svakog pojedinca na brigu o vlastitom zdravlju.

Danas je Svjetski dan zdravlja, koliko je važno da govorimo o redovitim kontrolnim pregledima pacijenata? Jesmo li kao društvo dovoljno svjesni  važnosti očuvanja zdravlja?

-Svake godine 7. travnja obilježava se Svjetski dan svjesnosti i potrebe ukazivanja na značaj i održavanje zdravlja usvajajući zdrave životne navike. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je od svog osnivanja 1948. godine imala za cilj razvijanje svijesti o određenom zdravstvenom problemu kako bi se napravilo prioritetno područje za njeno djelovanje. Ono na čemu treba insistirati jeste da se aktivnosti vezane za očuvanje zdravlja ne smiju odnositi samo na 7. travanj već te aktivnosti treba proširiti na cijelu godinu. Prije svega ovdje naglasak stavljam na redovne preglede koji pomažu ranom otkrivanju bolesti i spašavanju života. Moram, na žalost, kazati da svijest BH građana o karcinomu uopće nije zadovoljavajuća. Na žalost, još uvijek se karcinom poistovjećuje sa smrti, a osobe oboljele od karcinoma budu stigmatizirane od okoline. Treba napomenuti da veliki broj pacijentica (karcinom dojke i karcinom materice) ne dolaze na redovne preglede i onda kada se jave ljekaru bolest je već uznapredovala i kasno je za liječenje. Zato je izuzetno važno probuditi svijest kod naših građanki da su redovni ginekološki pregledi i samopregledi dojki nista više do odraz brige o svom zdravlju. Također naglasak treba staviti i na promicanje zdravih životnih stilova i pravilnih prehrambenih navika koji su važni za čuvanje zdravlja i prevenciju bolesti. Podatak da samo 100g jednostavnih sećera na dnevnom nivou može smanjiti nas imunitet za 40% nije ohrabrujuća, pogotovo kada se zna da šećer smanjuje broj leukocita što dovodi do pada imuniteta u kratkom vremenskom periodu. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni svijest o mentalnom zdravlju. Kao što se treba zdravo hraniti, razvjati i liječiti to isto treba da radimo s našom psihom. Za očuvanje mentalnog zdravlja  je važno ulaganje u emocionalno, psihičko, društveno, fizičko i duhovno blagostanje. Dobro mentalno zdravlje omogućuje pojedincu da se odupre životnim poteškoćama i pomaže u smanjenju rizika za razvoj mentalnih poremećaja. Zato svaka akcija koja se provodi s ciljem unaprijeđenja mentalnog zdravlja, usmjerena na dobro mentalno zdravlje i podizanje kvalitete života i osnaživanje, može biti dio promocije zdravlja.

Pacijenti zdravstvene tegobe najčešće “guglaju“. Kako potaknuti pacijente da se obrate liječnicima, a ne da sami postavljaju 'google dijagnoze' koje nisu relevantan pokazatelj zdravstvenih tegoba?

-Budući da živimo u digitalnom vremenu dr. GOOGLE je prva instanca kojoj se većina ljudi obraća pokušavajući saznati zdravstvene informacije koje ih zanimaju. Internet je postao dio naših života. Informacije dostupne putem interneta su u potpunosti promjenile pristup sagledavanja i rješavanja problema, a GOOGLE je postao svezalica za sve probleme pa čak i zdravstvene. Nema čovjeka koji barem jednom nije svoje simptome ukucao u tražilicu  i pretraživao silne dijagnoze i moguću terapiju. Biti informiran je dobra stvar ali pravilno iskoristiti informaciju je puno važnije. Nije zabranjeno da se čita i informira o svom problemu ali postavljanje dijagnoze i određivanje terapije treba prepustiti ljekaru koji se obrazovao za taj poziv. Ovdje treba i razumjeti pacijente jer nekada imamo i onih koji su nezadovoljni pruženim uslugama i razumljivo je da ljudi traže informacije da bi imali osjećaj da kontroliraju situaciju. Svaki put kad ukucate simptom u tražilicu imajte na umu da taj simptom može ukazivati na veliki broj oboljenja u zavisnosti da li se javlja sam ili u kombinaciji. Upravo iz tog razloga pretraživanje simptoma na internetu  nikada ne bi smjelo da zamjeni posjetu ljekaru.

Predavač ste na više visokoškolskih ustanova u BiH, pored toga radite i sa učenicima u srednjoj školi. Razvijaju li mladi ljudi svijest o zdravlju, preventivnim kontrolnim pregledima? Pitaju li Vas za savjet?

-Populaciju mladih treba posmatrati kao vrlo osjetljiv dio društva, samim tim što se u ovom životnom dobu prolazi kroz unutarnju tranziciju iz djetinstva u adolescentno i zrelo doba u kome se mjenjaju obrasci ponašanja. Ovo je jako osjetljiv period života gdje se oni prilagođavaju novim potrebama unutrašnjeg i vanjskog okruženja i tada se pod različitim uticajima formiraju stavovi prema zdravlju i rizičnim ponašanjima. Sve ovo nam govori da zaštita zdravlja mladih ljudi u svim njegovim segmentima predstavlja obavezu cijelog društva. Obrazovanje ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i upravo iz tog razloga treba jačati sve oblike obrazovanja zbog sticanja većeg nivoa znanja, vještina i životnih stilova. Treba razvijati obrazovne programe na način da se podigne svijest mladih osoba i onih koji rade sa njima o značaju zdravlja i promociji zdravih životnih navika. Ne smijemo zaboraviti koliko je važna informiranost kod mladih osoba a informacije koje im dajemo trebaju biti pouzdane, provjerene, potpune i razumljive. Ono što na svojim predavanjima stalno govorim i sugeriram jeste upravo to razvijanje svijesti o zdravim životnim navikama i da sami pravimo korake da promjenimo nešto na bolje. Izbjegavanje pušenja, konzumacije alkohola i psihoaktivnih supstanci te fizička aktivnost smanjuju rizik od mnogih bolesti. Međutim ono što ih učim jeste da se stalno brinu o svom mentalnom zdravlju i da usvajaju znanja i vještine koje će im pomoći da bolje iskoriste svoje vlastite umne i psihičke resurse. Učim ih da vjeruju u sebe i svoje sposobnosti i da teže prema ostvarivanju ciljeva, da žive za danas i da ne prave velike planove za sutra. Ono što je najvažnije da ne smiju činiti loše drugim ljudima i da pozitivno razmišljaju kako o sebi tako i o drugima.

Obzirom da ste magistar sestrinstva, zaposleni ste u Kantonalnoj bolnici „Dr Safet Mujić“ u Mostaru i obavljate duznost glavne medicinske sestre na odjelu nurologije i psihijatrije. Koliko ste zadovoljni radom Vašeg tima medicinskih sestara-Tehničara kojim rukovodite?

-Sestrinstvo je plemenita profesija i zauzima značajno mjesto u našem društvu. Da bi medicinska sestra mogla kvalitetno raditi svoj posao i stekla ugled i poštovanje nju mora da krasi: empatija, požrtvovanost, odgovornost, nesebičnost, odricanje i ono što je najvažnije - cjeloživotno obrazovanje, jer se nauka i tehnologija u medicini i sestrinstvu stalno mjenjaju. Sestrinsvo je profesija koja se u prvom redu bavi zdravstvenom njegom i u čijem središtu je čovjek. Timski rad u zdravstvu je nezaobilazan faktor kako u organizaciji kvalitetnog profesionalnog djelovanja, tako i u organizaciji kvalitetnog rukovođenja. Što se tiče Službe za neurologiju i psihijatriju gdje obavljam funkciju glavne sestre, s ponosom mogu kazati da se radi o skladnom timu, spoju mladosti i iskustva. Kao glavna sestra odjela mogu procjeniti koje vještine su potrebne za određeno radno mjesto i šta se treba a i može očekivati od jedne mlade osobe i naravno ono najvažnije u čemu joj ja i iskusnije kolege možemo pomoći. Mi smo jedna homogena služba s velikim srcem i željom da pomažemo ljudima, da napredujemo, da širimo pozitivnu priču i naravno da se usavršavamo i pružamo što kvalitetniju zdravstvenu uslugu u korist naših pacijenata. Naš tim radi na zahtijevnim a različitim odjelima i nekada imam osjećaj da smo čarobnjaci koji i u nemogućim situacijama stvaraju „čuda“. To su profesionalci koji vole svoj posao, rade ga strpljivo i stručno i uvijek su na usluzi kako pacijentima tako i njihovim obiteljima. Danas su medicinske sestre, pored svog primarnog zanimanja, i edukatori, psiholozi, pedagozi, socijalni radnici, prevodioci... Kao neko ko vodi ovaj tim medicinskih sestara i tehničara tvrdim da se uspješno nose s izazazovima ovog doba.

Zdravstveni sistem predstavlja jedan od najsloženijih sistema u jednoj državi. Što smatrate najvećim manama, a šta prednostima zdravstvenog sstema Bosne i Hercegovine ?

-Zdravstveni sistem je najsloženiji sistem u svim državama. U BIH su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju, što dovoljno govori o kompleksnosti tog sistema. Kao građani moramo biti svjesni da je prisutan sve veći trend smanjivanja uplaćenih doprinosa za zdravstvo, prije svega zbog porasta broja nezaposlenih, pada iznosa plaća te porasta broja penzionera i neosiguranih osoba, što za posljedicu ima sve veći broj korisnika zdravstvenih usluga, a sve manji priliv sredstava u budžete namjenjene za financiranje zdravstva po principu solidarnosti u pružanju usluga. Prisutne su razlike u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu između kantona što je posljedica različite ekonomske moći kantona. Dostupnost svim nivoima zdravstvene zastite je ograničena posebno na usluge tercijarijarnog nivoa. Na žalost, ekonomska kriza utiče na pogoršanje socio-ekonomskog stanja što predstavlja prijetnju za očuvanje i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva i održivost zdravstvenog sistema. Da bi kao društvo napravili pozitivne promjene u zdravstvenom sistemu moramo biti svjesni problema ali i da postoje rješenja. Potrebna je volja i želja jer znanja imamo, da napravimo sistem prema našim potrebama i mjerama. Jedno nikad ne zaboravimo - svi mi već sutra možemo biti pacijenti.

Koliko je važan kvalitetan i stručan rukovodeći kadar u jednoj zdravstvenoj ustanovi?

-U BiH imamo veliki broj visokoobrazovanih medicinskih sestara i taj pozitivni trend treba nastaviti, naravno uz priznavanje stručne spreme, valjane sistematizacije radnih mjesta i definiranje kompetencija tog kadra. Sestrinstvo je priznata profesija utemeljena na dokazima s potpunom obrazovnom vertikalom: srednja medicinska skola - diplomski studij - master studij -doktorski studij, međutim završen fakultet nije mjerilo da je neko sposoban da radi taj posao i da „sve zna“, potrebno je praktično iskustvo. Zato je u našoj struci neophodno nakon završenog fakulteta i stalno usavršavanje kroz različite edukacije, radionice i seminare.