Razgovarala: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH, dr. Sevllid Hurtić, za Dnevni list govori o zaštiti i inkluziji ranjivih grupa u BiH, migrantima i tražiteljima egzila, romskoj populaciji, osobama s invaliditetom, ali i o koracima koje je BiH poduzela po pitanju 14 prioriteta, a iz domene zaštite ljudskih prava.

DL: Kakvo je stanje u BIH po pitanju zaštite i inkluzije ranjivih grupa?

-Ministar Hurtić: Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova, jamči jednake mogućnosti i ravnopravan tretman svih lica bez obzira na spol, u javnoj i privatnoj sferi društva, te uređuje zaštitu od diskriminacije po osnovu spola. Ovim zakonom je definirano da je diskriminacija po osnovu spola svako stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe ili grupe osoba zasnovano na spolu zbog kojeg se osobama ili grupi osoba otežava ili negira priznavanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava ili sloboda. Sustav zdravstvene i socijalne zaštite je u propisima i praksi u najvišem stupnjuusuglašen sa standardima za ravnopravnost spolova, kako u pogledu nediskriminacije, tako i obima prava koja se pružaju, kako ženama tako i muškarcima, te i osobama koja pripadaju ranjivim grupama.

I pored napretka u reguliranju ljudskih prava i sloboda u ustavnom i pravnom poretku, postoje brojni dokazi da lezbijke, gaymuškarci, biseksualne, trans rodne i Inter spolne (LGBTI) osobe ne uživaju svoja ljudska prava i slobode u BiH, te da postoje različiti oblici diskriminacije prema njima.

Prema podacima Svjetske banke, 92% ispitanika u BiH je izjavilo da je diskriminacija zasnovana na njihovoj seksualnoj orijentaciji ili prilično uobičajena ili vrlo česta. Ovaj postotak je znatno viši od nalaza sličnih anketa za EU, gdje je 75% ispitanika diskriminaciju smatralo prilično ili vrlo raširenom. Više od 70% ispitanika doživljavalo je diskriminaciju po osnovu rodnog izražavanja i roda identitet prilično ili vrlo često. Diskriminacija po tim osnovama veća od ostalih karakteristika, kao što su etnička pripadnost, religija i dob. U svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Eu, Europska komisija (EK) je zaključila da zaštita i uključenost ranjivih grupa još uvijek nisu na odgovarajućoj razini, što se posebno odnosi na (između ostalih) LGBTI osobe.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je bilo pokretač procesa pristupanja UN Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom i  Opcijskom protokolu, a ista je za BiH na snazi od 2010. godine. Do sada je BiH podnijela dva izvješća i to prvi 2013. , nakon čega smo i dobili preporuke komiteta 2017., te drugo i treće periodično izvješće upućeno 2020.

U cilju implementacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Ministarstvo je pokrenulo i proces formiranja Vijeća za osobe sa invaliditetom BiH, a koje je stručno i savjetodavno tijelo Vijeća ministara BiH za pitanja prava osoba s invaliditetom. Ovo stručno tijelo je radilo u dva mandata od 2011. do 2019. godine.  S obzirom da su uočene određene poteškoće u radu ovog tijela, ministarstvo je pripremilo i novu Odluku o formiranju Vijeća za osobe sa invaliditetom BiH koja proširuje ovo tijelo za 10 članova i to 5 predstavnika ministarstva obrazovanja i europskih integracija i 5 dodatnih predstavnika organizacija osoba s invaliditetom. Ova odluka je usvojena na 17. sjednici Vijeća ministara BiH od 5. srpnja, te je ista upućena na objavljivanje u Službeni glasnik BiH. Očekujemo da bi se do kraja godine mogao izvršiti odabir i uspostaviti novi saziv ovog stručnog tijela. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH također u svom proračunu izdvaja i 66.000,00 KM grant sredstava za podršku organizacijama osoba s invaliditetom za aktivnosti koje se tiču promocije prava osoba sa invaliditetom.

DL: Što se čini po pitanju migranata i tražitelja azila?

-Ministar Hurtić:  BiH je potpisnica brojnih međunarodnih sporazuma, konvencija i paktova koji se odnose na međuovisni, nedjeljivi i univerzalni karakter ljudskih prava, po međunarodnim dokumentima multilateralnog karaktera. U BiH  djeluje Koordinacijsko tijelo za migracije.S tim u vezi napominjemo da nadležne vlasti u BiH u skladu sa svojim mogućnostima osiguravaju humane i zakonite uvjete smještaja migranata uz pomoć donatorskih sredstava iz razloga što za povećan priliv migranata treba osigurati dovoljno smještajnih kapaciteta.

Vezano za problematiku migranata i tražitelja azila dostavljam na uvid prilog Ministarstva sigurnosti BiH u kojem su sadržani odgovori na preporuke Međunarodnog komiteta za eliminaciju rasne diskriminacije (14.i 15. periodični izvještaj po CERD-u):U preporuci broj 30. Komitet preporučuje da država potpisnica: poveća kapacitete za prihvat kako bi smjestila sve tražitelje azila, i osigura im pristup osnovnim uslugama;riješi nedostatke u postupku traženja azila kako bi jamčila da sve osobe  koje imaju namjeru tražiti azil mogu to uraditi i uživati proceduralna pravna jamstva, uključujući informacije o svojim pravima, pružanje besplatne pravne pomoći i prevoditeljskih usluga;osigura da odluka o provođenju skraćenog postupka bude primjereno procijenjena,  poštujući sva pravna jamstva i ne rezultira kršenjem principa zabrane protjerivanja; da se maloljetnicima bez pratnje osiguraju staratelji u svim koracima postupka traženja azila;da zadržavanje u pritvoru tražitelja azila bude krajnja mjera; da nastavi sa svojim naporima na provedbi Konvencije iz 1954. o statusu lica bez državljanstva i   Konvencije iz 1961. o smanjenju broja osoba bez državljanstva;

Pored osvrta datog na zaključe komiteta Sektor za azil, Ministarstva sigurnosti BiH daje odgovore, odnosno pojašnjenja na preporuke komiteta kako slijedi: poveća kapacitete za prihvat kako bi smjestila sve tražitelje azila, i osigura im pristup osnovnim uslugama;

Ministarstvo sigurnosti BiH ispoštovalo je navedenu preporuku komiteta na način da je svoje kapacitete za prihvat i smještaj tražitelja azila u BiH povećalo za dodatnih 200 mjesta što je, prema trenutnoj situaciji i broju tražitelja azila u BiH, dovoljno.

Kada je oblast azila u pitanju ova preporuka Komiteta, sa svim njenim elementima, je zadovoljena.

DL: Što posebno zabrinjava?

-Ministar Hurtić: U manjim lokalnim zajednicama problem predstavlja ginekološka zaštita žena što naročito utiče na žene u ruralnim ili udaljenim sredinama u kojima je primjetan i trend iseljavanja. Ginekološke usluge i druge usluge koje se odnose na materinstvo i savjetovanje o reproduktivnom zdravlju često nisu dostupne i prilagođene ženama s invaliditetom.

Procesuiranje zločina iz mržnje i govora mržnje prema LGBTI osobama u BiH je nedovoljno. Broj sudskih predmeta po osnovama zločina iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta je zanemariv. Istospolni parovi su diskriminirani, jer pravni sustav ne prepoznaje njihova socijalna i ekonomska prava, uključujući i pravo na obiteljski život.

Socijalna inkluzija Inter spolnih, i posebno trans rodnih osoba, koje su posebno marginalizirane, je slaba, zbog nedostataka u administrativno-medicinskim aspektima pravnog priznanja promjene spola. Usprkos već tri uspješno održane povorke ponosa LGBTI osoba, napadi na LGBTI aktiviste u Banja Luci u svibnju 2023.  opominju da ni pravo na slobodno izražavanje i okupljanje za LGBTI osobe još uvijek nije u BiH u potpunosti osigurano.

DL: Što su najveći problemi osoba s invaliditetom?

-Ministar Hurtić: Najveći problem za osobe sa invaliditetom u BiH je upravo teritorijalna podjela, te fragmentiranost i neujednačenost pravnih sustava. BiH nema jedinstven koncept, odnosno zakon za zaštitu osoba s invaliditetom zasnovan na ljudskim pravima, a ove osobe ostvaruju svoja prava na razinama entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH. Postojeći pravni okvir nije harmoniziran, tako da osobe s invaliditetom nemaju jednaka prava i status, a isti uvjetovan mjestom prebivališta i načinom stjecanja invaliditeta. U entitetima i Brčko Distriktu BiH i dalje nisu izrađeni i ne primjenjuju se usklađeni kriteriji i postupci ocjenjivanja procenta invaliditeta, bez obzira na uzrok nastanka invaliditeta, već se ocjenjivanje u svakoj oblasti vrši prema posebnim propisima te se osobe sa invaliditetom razdvajaju na neratne invalide, civilne žrtve rata i ratne vojni invalide,  te u skladu sa tim i imaju različit status i različita prava.

Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju po osnovu invaliditeta, te propisuje procedure za njeno utvrđivanje i novčane kazne. U svim zakonima u oblastima zdravstva, socijalne i boračko-invalidske zaštite, obrazovanja, kulture, sporta itd., postoje generalne odredbe koje zabranjuju diskriminaciju po osnovu invaliditeta, kao i sankcije za njihovo kršenje. S druge strane, osobe sa invaliditetom smatraju da se bez obzira na sve ove propise u praksi često susreću s brojnim oblicima diskriminacije u svim segmentima društva. 

DL: S kojim problemima se suočavaju romska populacija u BiH?

-Ministar Hurtić: Jedna od najvažnijih potreba jest unaprjeđenje sustava prikupljanja podataka s ciljem poboljšanja programiranja potreba, utvrđivanja ključnih prioriteta i iznalaženja dovoljnih financijskih sredstava. Poseban problem predstavlja činjenica da se podaci ne razvrstavaju po nacionalnoj i etničkoj pripadnosti u okviru postojećih statistika, te jedini mogući način prikupljanja podataka jeste administrativnim putem kreiranjem upitnika prema potrebama provedbe APIRBiH 2021/2025.

Zbog održivosti ove aktivnosti, potrebno je uspostaviti trajni model za prikupljanje i obradu podataka.

Romi i Romkinje suočavaju se s predrasudama i diskriminacijom u svakodnevnom životu; neinformiranost, nevidljivost njihovih problema, kao i nerazumijevanje odgovornih institucija koje u toku sačinjavanja propisa ne uzimaju u obzir višestruku ranjivost Roma i Romkinja, što značajno umanjuje njihove mogućnosti za ravnopravan tretman i ostvarivanje prava. U zajednicama u kojima žive Romi neromsko stanovništvo ne poznaje probleme s kojima se suočavaju romske obitelji niti se uključuje u njihovo rješavanje; vrlo rijetko uključuju predstavnike Roma kako bi se integralno rješavali problemi u zajednici.

Jedan od problema s kojim se suočavaju posljednjih godina jeste utvrđivanje prebivališta i boravišta velikog broja romskih porodica. U BiH postoji centralna institucija za zaštitu od diskriminacije – Institucija ombudsmena za ljudska prava, kao i mogućnost podnošenja tužbi za zaštitu od diskriminacije pred nadležnim sudovima u skladu sa ZZD-om, te mogućnost podnošenja predstavki nadležnom odjelu u MLJPI, što predstavlja sistem koji omogućava zaštitu od diskriminacije Roma i Romkinja u BiH. Međutim, analizom podnesenih izvještaja o pojavama diskriminacije i specijalnog izvještaja Institucije ombudsmena za ljudska prava uočeno je kako nema dovoljno kvantitativnih i kvalitativnih informacija na osnovu kojih je moguće identificirati diskriminacijsku shemu.

DL: Što je potrebno učiniti kako bi se BiH približila europskim standardima kada je u pitanju zaštita i inkluzija ranjivih grupa?

-Ministar Hurtić: Potrebno je detaljnije raditi na primjeni legislative, a naročito Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.Članstvo BiH u Vijeću Evrope obavezuje je da provodi presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i preporuke koje Vijeće Europe upućuje svojim državama članicama.

Konkretno, za napredak prema europskim standardima zaštite i inkluzije LGBTI osoba je relevantna Preporuka CM/Rec(2010)5 Komiteta ministara Vijeća Europe državama članicama o mjerama za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta kojom je, između ostalog, preporučeno aktivno djelovanje s ciljem otklanjanja svih oblika diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Suglasno ciljevima proširenja EU-a u okviru procesa pridruživanja BiH, izrada Akcijskog  plana BiH za društvenu inkluziju Roma i Romkinja za period 2021-2025. predstavlja konkretan iskorak ka usklađivanju važećih politika za Rome

DL: Što se do sada uradilo kako bi se zaštitilo najranjivije žitelje u BiH, a što EU očekuje od nas?

-Ministar Hurtić: Jedan od 14 ključnih prioriteta u procesu pridruživanja BiHka EU predstavlja prioritet 13: “Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno … LGBTI osoba”. Konkretna očekivanja EU od BIH u ovoj oblasti, kao što su očekivanja u oblasti donošenja strateških dokumenata, uređivanja porodičnih prava LGBTI osoba ili rješavanje prava trans rodnih osoba, komuniciraju se u okviru djelovanja radnih tijela za stabilizaciju i pridruživanje (npr. Pododbor za slobodu, mir i sigurnost).

Važan korak u sustavnom i koordiniranom rješavanju problemâ LGBTI osoba u BiH je usvajanje prvog Akcijskog plana za unaprjeđenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBTI osoba u BiH 2021 – 2023. Vijeće ministara BiH je usvojilo Akcijski plan 27. srpnja 2022., a na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Pored toga, po nalazima najnovijeg „European Rainbow Indexa“, kojeg objavljuje ILGA-Europe, BiH je u zadnjoj godini dana napravila napredak od nekoliko indeksnih bodova i rangirana je iznad mnogih zemalja članica EU ili susjednih zemalja.

BiH je potvrdila opredjeljenje i posljednjih godina kontinuirano provode aktivnosti usmjerene na konkretne mjere integracije Roma u cilju povećanja njihove uključenosti u razvoj BiH. Provođenje mjera kojim se osiguravaju jednake mogućnosti za Rome doprinijet će ukupnom inkluzivnom rastu u BiH. S druge strane, inkluzija Roma nalazi se visoko na agendi EU kao dio procesa koji je započeo ranije u Europi, ali i šire kroz Dekadu uključenja Roma 2005-2010, u kojoj je ravnopravno sudjelovala iBiH . Nakon ovog procesa zemlje regije Zapadnog Balkana kao zemlje kandidatkinje prihvatile su da usklade svoje strategije s Okvirom EU-a za nacionalne strategije integracije Roma u sklopu procesa proširenja Evropske unije.

U pogledu zaštite ranjivih grupa od torture i svih oblika nehumanog i nečovječnog ponašanja, pozitivan pomak je učinjen izmjenama Kaznenih zakona oba entiteta i Brčko distrikta, koji propisuju kazne za širok spektar osoba, uključujući i službene osobe za kazneno djelo zlostavljanje, mučenje i svako drugo neljudsko i ponižavajuće postupanje, uključujući primjenu sile, prijetnje ili nanošenje boli i teške patnje na druge načine.

Kada je u pitanju problematika trgovine ljudima, Zakonom o izmjenama i dopunama KZ BiH  nastoji se riješiti problem harmonizacije s međunarodnim pravnim izvorima, naročito sa Protokolom iz Palerma i Konvencijom Vijeća Europe o akciji protiv trgovine ljudima, kao i pitanje otklanjanja sukoba nadležnosti između tijela kaznenog gonjenja i procesuiranja na državnoj i razini oba entiteta i BD BiH, a što je otežavalo kvalitetnije procesuiranje za ova kaznena djela.

Zakonom o strancima  predviđena je zaštita stranaca žrtava trgovine ljudima, a po osnovu Zakona o strancima donesen je Pravilnik o zaštiti stranaca žrtava trgovine ljudima kojim se detaljnije uređuju pravila i standardi u postupanju, kao i druga pitanja u vezi s prihvatom, oporavkom i povratkom stranca žrtve trgovine ljudima.

U cilju sprječavanja, suzbijanja i borbe protiv trgovine ljudima u siječnju 2020.  Vijeće ministara je usvojilo Strategiju u oblasti borbe protiv trgovine ljudima u BiH 2020.-2023. kojom je posebna pažnja posvećena planiranju strateških ciljeva i mjera na sprečavanju, suzbijanju i borbi protiv trgovine ljudima. U Strategiji u oblasti migracija i azila i Akcionim planom za period 2016-2020., koja je usvojena na 50. sjednici VM BiH 30.03.2016., predviđen je strateški cilj 5. „Doprinijeti smanjenju trgovine ljudima u Bosni Hercegovini“ u okviru kojeg je planirano pet mjera koje su dalje razrađene kroz Akcijski plan.

Kada je u pitanju zaštita prava osoba lišenih slobode, najvažnije mjere koje su poduzete kako bi se smanjila pretrpanost zatvora i poboljšali materijalni uvjeti u svim pritvorskim mjestima u referentnom razdoblju, uključujući izgradnju novih zatvorskih objekata je izgradnja i stavljanje u funkciju Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH krajem 2020., sa oko 300 mjesta, čim se u velikoj mjeri riješio problem pretrpanosti zatvora u BiH