Iako u Bosni i Hercegovini ima 384 tisuće nezaposlenih osoba, pojedine branše imaju problem s nedostatkom radne snage. Paradoksalno ili ne, poslodavci u oba bh. entiteta su prinuđeni na uvoz radnika. Od entitetskih vlada i županijskih nivoa zatražit će da pojednostave procedure i povećaju broj radnih dozvola za strance.

Zbog masovnog iseljavanja radne snage iz Bosne i Hercegovine u zemlje Europske unije zbog bolje zarade, nedostaje na tisuće radnika u realnom sektoru, upozoravaju poslodavci. Najviše nedostaje građevinaca svih profila, zanatlija i radnika u metalskoj industriji. Za te poslove zainteresirani su radnici iz Turske i Bangladeša i azijskih zemalja.

"U svim fazama građevinarstva nedostaje građevinskih radnika, nedostaje na građevinskim mašinama, tesara, zidara, molera, keramičara svih profila. Sve je manje mladih koje ova vrsta posla zanima. Nemamo mladu radnu snagu koja bi preuzela znanje i iskustvo od starijih radnika", upozorava Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinaca u Privrednoj komori RS.

Problem sa manjkom radnika izražen je i u obućarskom sektoru.

"Mi upošljavamo 1.200 radnika, 900 u Kotor Varoši i 300 u Kneževu. Imamo jako velike narudžbe. Sigurno bismo mogli uduplati kapacitete. Neko brzo povećanje kapaciteta ne možemo napraviti, jer nema dovoljno ljudi", rekao je direktor firme "Dermal" Radenko Bubić.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže da su neke firme iz inostranstva, naročito iz Kine zainteresirane da svoju proizvodnju prebace u Bosnu i Hercegovinu. Morat ćemo, ističe, odbiti unosne poslove, ako se ne pojednostave procedure i ne poveća broj radnih dozvola za strance.

"Situacija u Banjaluci je da je par tisuća radnih mjesta otvoreno na kojim nema tko da radi. Postoje lokalne zajednice gdje nemamo nezaposlenost, ali imamo slabu mobilnost radne snage. Potrebno je osigurati radnu snagu da neki biznisi ne bi propali", ističe Trivić.

Teške fizičke poslove opasne po život mladi ne žele da rade, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović. Navodi da treba iskoristiti promjenu evropskih ekonomskih tokova uslijed pandemije i umjesto čekanja mjesecima na radne dozvole proceduru skratiti na dvije sedmice.

"Kompanije posebno izvozno orijentirane imaju priliku da realiziraju svoje biznise, da povećaju i uduplaju u par godina svoje poslove. Naravno limit za to je radna snaga. Postoji potencijal da se puno radnika zaposli, možemo govoriti o desetinama tisuća radnika", kazao je Smailbegović.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je od 384.000 nezaposlenih u BiH, čak 27 posto nekvalificiranih. Unatoč tome, poslove u realnom sektoru u našoj zemlji nema tko raditi. Možda zato što neće da rade za minimalac od 540 maraka, koji u Republici Srpskoj prima čak 24.000 radnika.