Vjerski turizam u Međugorju, pokrenut nakon navodnog ukazanja Gospe 1981. godine, donio je promet veći od jedanaest milijardi eura. Samo ovaj hercegovački gradić zaradio je oko tri milijarde eura. Procijenjuje se da je tamošnja crkva zaradila 290 milijuna eura od hodočasnika.

Do ovih podataka došao je 75-godišnji Vencel Čuljak koji je nedavno na Fakultetu društvenih znanosti u Međugorju obranio doktorsku disertaciju pod naslovom “Fenomen Međugorja kao svjetskog brenda i top destinacije vjerskog turizma”, prenosi Poslovni.

Čuljak, koji živi i radi u Osijeku, za potrebe svoje disertacije proveo je istraživanje i došao do podataka koliko je vjerski turizam zapravo isplativa djelatnost. U slučaju Međugorja ne pati od prijepora je li trebala biti službeno priznata kao marijansko svetište.

Prema prikupljenim podacima, od 1981. do kraja 2013. Međugorje je posjetilo 28 milijuna hodočasnika i turista, od čega 21 milijun stranaca. Svake godine Međugorje ostvari 90 milijuna eura ukupnog prihoda i 1,9 milijuna noćenja.

Prema tom izračunu, ukupni prihod Međugorja u posljednja tri desetljeća bio je 2,85 milijardi eura. Smještajni kapaciteti ostvarili su 65 milijuna noćenja. Dobro su zaradili i oni koji voze turiste u Međugorje, jer se procjenjuje da su za putne troškove izdvojili čak 8,5 milijardi eura. U 32 godine Crkva u Međugorju ostvarila je ukupan prihod od 290 milijuna eura bez donacija.

Čuljkova doktorska disertacija donosi procjenu kako prosječni turist-hodočasnik dnevno u Međugorju potroši 43 eura, ali Bosna i Hercegovina od toga nije posebno profitirala. Čak 68 posto prometa u Međugorju, prema analizi, završilo je u džepovima neregistriranih pružatelja ugostiteljskih usluga.

Rad na crno
Također je procijenjeno da Međugorje, koje ima 4.600 stanovnika, trenutno ima 18.500 kreveta. Pretpostavlja se da je u ovom gradiću zaposleno oko 1500 ljudi. Gotovo 60 posto njih radi “na crno”, odnosno bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Da je Međugorje carstvo “sive ekonomije” govori i podatak da se samo na osnovi boravišne pristojbe godišnje može zaraditi 600 tisuća eura. Službeni podaci su doosta lošiji, zaradi se tek 73 tisuće konvertibilnih maraka.

Pravna država u Međugorju zakazala je i u urbanističkom smislu. Čak je 57 posto novoizgrađenih objekata namijenjenih turizmu izgrađeno bez potrebnih dozvola i suglasnosti, pokazalo je istraživanje.

Analizirajući prikupljene podatke, Čuljak je sugerirao da je u Međugorju zapravo na djelu ekonomski kaos. Ovo svakako otvara vrata kriminalu i korupciji, jer je situacija izmakla kontroli općinskih i vlasti na županijskoj ili entitetskoj razini.

No, Ivo Jerkić, bivši načelnik općine Čitluk, kojoj pripada i Međugorje, tvrdi drugačije. Jerkić je potvrdio da problema u Međugorju ima. Ipak, ističe da je to naslijeđe iz prošlosti te da su općinske vlasti u Međugorju tijekom njegova mandata poduzele brojne korake kako bi otklonile nepravilnosti.

“U posljednje tri godine izdali smo više od 330 radnih dozvola. U istom razdoblju u Čitluku su registrirana 982 nova radna mjesta, od čega je najveći broj legalizacija rada na crno”, pojašnjava Ivo Jerkić.