Nalazimo se u drugoj polovici predizborne kampanje, a u okviru nje i prije njenog početka mnogi zainteresirani domaći i međunarodni subjekti radili su razna istraživanja javnog mnijenja. U okviru njih nalaze se i istraživanja o popularnosti političkih stranaka na nivou BiH, entiteta, ali i županijskih skupština.

Solidan izlazak na izbore

Dnevni list je na uvid dobio istraživanje koje je za potrebe više institucija radio NVO CEI koje je rađeno na području Hercegovačko-neretvanske županije u razdoblju od 15. 8. 2022.– 15.9. 2022.  na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika. Ispitivanje je izvršeno telefonskim putem u svim općinama i gradovima na području HNŽ-a proporcionalno broju stanovnika u tim gradovima.

Prema ovom istraživanju na izbore će izaći pristojan broj birača jer se njih 18,6 posto izjasnilo da neće izaći na izbore. To bi značilo da se radi o poprilično visokom postotku izlaska na izbore s obzirom na službena predviđanja.

Praktično, na izbore bi izašlo više od 80 posto anketiranih, ali uzroke za manju službenu izlaznost možemo tražiti u činjenici da se veliki broj ljudi koji je registriran na biračkom popisu ne nalazi u BiH. Zbog toga će statistički službeni odaziv na izbore vjerojatno biti puno manji.

Samo četiri stranke prelaze izborni prag

Prema ovom istraživanju kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanska županija najviše glasova dobio bi HDZ BiH jer se za njih kao prvi izbor izjasnilo 32,1 posto ispitanika, na drugom mjestu u HNŽ nalazi se Socijaldemokratska partija BiH sa 17,2 posto, na trećem mjestu je SDA s podrškom od 16,8 posto birača, a četvrta je Hrvatska republikanska stranka koja ima podršku od 5,8 posto ispitanika.
Te četiri stranke su ujedno i jedini politički subjekti koji prelaze izborni prag od 3% i jedine su sigurne za ulazak u Skupštinu Hercegovačko neretvanske županije.
Od ostalih stranaka podršku iznad dva posto što nije dovoljno za ulazak u Skupštinu HNŽ imaju HDZ 1990 s podrškom podršku od 2,5 i NiP s podrškom od 2,0 posto ispitanika. Nakon toga slijede Demokratska fronta sa 1,1 posto, Naša Stranka s podrškom od 1% , Platforma za progres sa 0,7 posto i NES sa podrškom od 0,6 posto. U isto situaciji je SBiH sa 0,5%
Svi drugi politički subjekti zajedno imaju podršku od ukupno 1,1 posto.

Što pokazuju brojke?

S obzirom na ovakav raspored snaga prije izbora 2. listopada uočavaju se neke promjene. Jedna od njih je da SDP BiH prestiže Stranku demokratske akcije i na dobrom je putu da postane druga politička snaga u Hercegovini iza HDZ-a BiH koji godinama ima stabilnu biračku bazu.

Ukoliko se ovakav trend nastavi do izbora vjerojatno je da bi SDP BiH dobio više mandata od SDA u Skupštini HNŽ-a, te bi to predstavljalo veliku promjenu u odnosu na dosadašnje stanje.
Također, Hrvatska republikanska stranka sudeći po ovom istraživanju ima priliku osvojiti mandat više nego što sada ima u Skupštini HNŽ-a, a dosadašnji parlamentarni HDZ 1990 na putu je da ostane ispod izbornog praga.
Od ostalih malih stranaka poput Demokratske fronte, Naše stranke, Naroda i pravde, NES-a i SBiH-a više je nego očito da bi bilo pravo iznenađenje kada bi ijedna od njih prešla izbornih prag.

Na ovaj način se još jednom pokazuje da, kada je u pitanju Hercegovina, male stranke koje pretendiraju na oporbeno biračko tijelo nemaju šanse jer ne postoji široka stranačka infrastruktura.
Istraživanja govore da će ipak doći do određenih promjena nakon izbora, međutim kampanja još uvijek traje, pa kao i u svim istraživanjima možemo govoriti samo o trendovima koji su prisutni.
A oni govore da će u Skupštini HNŽ-a HDZ BiH ostati prva politička stranka, da će SDP po broju glasova prestići SDA i da će HRS ojačati. Svi ostali ne mogu bitnije utjecati na političke procese u Hercegovini.

D. Lukić