Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH utvrdila je 15 preporuka koje bi trebali provesti različiti nivoi vlasti u BiH, uključujući prvenstveno pravosudne institucije, da bi se unaprijedilo stanje u bh. pravosuđu.

Preporuke su sadržane   u izvještaju ove komisije o stanju u pravosuđu u BiH, koji je danas u organizaciji Vijeća Evrope predstavljen u Sarajevu.

Najvažnija preporuka, prema riječima predsjedavajućeg te komisije Damira Arnauta, jeste da se uradi vetting, odnosno provjera svih članova VSTV-a, predsjednika sudova i glavnih tužioca i njihovih zamjenika po tri osnova – kompletna provjera njihove imovine, zatim njihove povezanosti sa političkim strukturama, te njihove povezanosti sa organizovanim kriminalom.

- To je Albanija uradila za sve sudije i tužioce, a mi smo to preporučili za najviše rukovodioce u pravosuđu. Uzimajući u obzir da bi ovaj proces obuhvatio manje od stotinu nosioca pravosudnih dužnosti, on ne bi iziskivao zahtjevne resurse vremenske ili finansijske prirode - dodao je Arnaut.

Među preporukama istražne komisije su i da se mehanizam sukoba interesa proširi na nosioce pravosudnih funkcija i njihove bliske srodnike, značajno unaprijede kriteriji za pravosudne funkcije i za članstvo u VSTV-u, kao i da se osigura izuzeće članova VSTV-a pri imenovanjima na istom nivou, te da se onemogući da advokati budu članovi VSTV -a.

Komisija traži i da se unaprijedi status i ovlasti Ureda disciplinskog tužioca (UDT), te da se pojača istraga za disciplinske prekršaje etičke i koruptivne prirode. Također, Komisija među ostalim preporučuje uspostavu posebnog mehanizma za odlučivanje u disciplinskim prekršajima članova VSTV-a. 

Dio izvještaja je posvećen odnosima sa medijima, odnosno saradnji između pravosuđa i medija, posebno istraživačkih, koje je na zabrinjavajuće niskom nivou. Istražna komisija smatra da su mediji, naime, najzaslužniji za otkrivanje i ukazivanje na brojna djela visoke korupcije, kao i na disciplinske prekršaje i koruptivna ponašanja unutar pravosuđa, ali djelovanje po tim saznanjima nije ni na približno istom nivou ili potpuno izostaje.

Izvještaj o stanju u pravosuđu rezultat je dvogodišnjeg rada ove komisije, tokom kojeg je održano 35 sjednica, te saslušano više od 30 svjedoka, većinom nosilaca najviših pravosudnih funkcija, kai u  razgovora sa brojnim relevantnim zvaničnicima, predstavnicima međunarodnih institucija, te saradnje sa policijskim agencijama u državi.

Rad istražne komisije je pozdravljen i podržan, pored ostalih, od Vijeća Evrope i Škole za političke studije Vijeća Evrope, te brojnih drugih međunarodnih partnera.