Istražuju se tvrdnje o vojnim kampovima u RS, čekaju se Helezovi dokazi
Zukan Helez, ministar obrane Bosne i Hercegovine (BiH) u narednim danima bi trebao dati iskaz u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u vezi tvrdnje da na području istočne Bosne i Hercegovine, u bh. entitetu Republika Srpska, postoje vojni kampovi.
To je za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrđeno u ovoj pravosudnoj instituciji.
Ovim slučajem će se baviti Odjel za terorizam, nakon što je u Tužilaštvu BiH otvoren predmet zbog Helezove izjave.
Osim pravosudne institucije, slučaj će se naći i na dnevnom redu Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije pri državnom Parlamentu, potvrđeno je za RSE.
Bosanskohercegovački ministar odbrane je 23. novembra iznio navode o postojanju vojnih kampova na području Rogatice i planine Maglić.
"Nije to nikakva tajna, to ljudi vide, sela oko Rogatice, to ljudi uslikaju, u sred dana da se tamo vrši vježba. Imam slike, to ću pokazati na televiziji", kazao je Helez za RSE 23. novembra.
Fotografije koje dokumentuju postojanje vojnih kampova Helez nije pokazao na zahtjev RSE, rekavši da ih "ne smije poslati", te da će ih objaviti na televiziji.
Helez nije odgovarao na poziv RSE ni 24 sata nakon ove izjave, niti se bilo gdje oglašavao o svojim tvrdnjama.
Ministar odbrane BiH, inače kadar Socijaldemokratske partije BiH, navode o vojnim kampovima na istoku BiH je najprije iznio gostujući na televiziji N1 2. novembra, navodeći da se radi "o nekim mladim ljudima i nekim ljudima iz Rusije", ne želeći da kaže od koga je dobio te informacije.
Do zaključenja teksta o ovim Helezovim tvrdnjama nisu odgovorili ni u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji, koja je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama po bezbjednost Bosne i Hercegovine, kako unutar, tako i van zemlje.
Odgovor o tome da li su međunarodne snage na istoku BiH, u entitetu Republika Srpska, dokumentovale vojne kampove, nije stigao ni iz mirovne misije EUFOR Althea. EUFOR je najduža vojna operacija Evropske unije koja nadzire mir u Bosni i Hercegovini i jedina koja ima izvršni mandat da koristi silu. Trenutno se u BiH nalazi oko 1.100 vojnika ove misije.
Šta kažu u nadležnim institucijama?
Izjava ministra odbrane BiH biće tema sljedeće redovne sjednice Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA-e pri državnom Parlamentu. To je za RSE potvrdio Ilija Cvitanović, predsjednik Komisije, navodeći da će sjednica biti održana u narednih 15 dana.
Cvitanović, inače lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990., kaže da je u "stalnom kontaktu" sa direktorom OBA-e, te da nema dokaza za Helezove tvrdnje o vojnim kampovima u RS.
"Ne postoje nikakvi pokazatelji da postoje takve aktivnosti kako je gospodin Helez to javno izjavio. Ali, u zadnje vrijeme se često pojavljuje da političari daju neozbiljne izjave koje uznemiruju javnost, koje tjeraju strah ljudima koji žive na pojedinim područjima, pogotovo tim povratničkim područjima na koja se i odnosila izjava gospodina Heleza", rekao je Cvitanović za RSE.
On je pozvao na uzdržavanje od, kako je rekao, "populističkih" izjava o vojnim kampovima, ali i o terorističkim ćelijama u BiH.
"Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku vrlo sigurna država, sa ozbiljnim institucijama koje mogu odgovoriti svakom izazovu koji može biti produkt ovih geopolitičkih događanja, kako agresije Rusije na Ukrajinu i nemira na Bliskom Istoku", rekao je Cvitanović.
Da sjednica treba biti održana, slaže se i član Zajedničke komisije Safet Softić (Stranka demokratske akcije).
"Mislim da nije moguće da prođe (postojanje vojnih kampova) ispod radara, samo nismo mi sjednicu imali od vremena kada je ministar dao tu izjavu do danas. Mislim da je tako nešto sigurno bilo u obuhvatu OSA-e, kao njena djelatnost. Ne mogu sad neku autentičnost potvrditi svega toga, ali ako je to zaista tačno, mislim da je to OSA sasvim sigurno morala da zna", rekao je Softić za RSE.
Istovremeno, na pitanje RSE da prokomentariše Helezovu izjavu, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (Narod i pravda) izjavio je kako "više vjeruje" kolegi ministru obrane Zukanu Helezu da u BiH ima ruskih kampova nego pismu parlamentaraca iz Banjaluke da u BiH ima mudžahedinskih kampova.
Inače, 12. studenog je grupa poslanika u Parlamentu Bosne i Hercegovine iz entiteta Republika Srpska, pisala američkom Kongresu i Evropskom parlamentu, navodeći da je BiH "već dugo utočište radikalnih islamista".
"Svaki od navoda se mora provjeriti", kazao je Konaković, dodavši da Bosna i Hercegovina "mora institucionalno reagirati kako bi se zaustavili svi radikalni potezi koji bi naštetili našem evropskom putu".
Grupa poslanika iz entiteta Federacija BiH potom je na iste adrese poslala pismo u kojem su naveli "da najveću prijetnju miru u BiH ne predstavlja izmišljeni 'vjerski radikalizam', već radnje i akcije funkcionera SNSD-a od kojih je većina, na čelu sa Miloradom Dodikom, na crnoj listi SAD-a i Velike Britanije".
U RS tvrde da nema "paravojski i parapolicija"
U Republici Srpskoj odbacuju tvrdnju o postojanju vojnih kampova.
Komentarišući Helezove tvrdnje, ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan izjavio je 24. novembra da u RS nema "paravojski i parapolicija".
Karan je novinarima u Banjaluci rekao da u RS djeluje samo entitetski MUP, te da je "obuka sastavni dio rada MUP-a".
Na Helezove navode je reagovao i dan ranije Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik) koji je tražio od predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto da "u najkraćem roku sazove hitnu sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora povodom navoda ministra odbrane Zukana Heleza ".
Šta kažu bezbjednosni stručnjaci?
Bez detaljne provjere nadležnih obavještajnih i bezbjednosnih institucija teško je reći da li vojni kampovi postoje ili ne postoje u RS, ocjenjuje za RSE Ahmed Kico, stručnjak za bezbjednost.
U provjeru, po njegovim riječima, trebali bi biti uključeni, pored OBA-e i Granična policija, te državna Agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Sve prikupljene podatke bi potom, po njegovom mišljenju trebala razmotriti i Zajednička komisija za nadzor nad OBA BiH.
„Helez, ne znam odakle mu takve informacije, u svakom slučaju je obavezan da odgovara za ono što izjavi. Možda je on dobio neke informacije od nekoga, ja to ne znam, ali nadležne institucije trebaju da istraže da li se pojavljuju neke informacije o tome. Teško je o tome razgovarati, ako nemate validnih i dostojnih informacija", rekao je Kico.
Svakako bi, dodaje on, bilo dobro i da se državne institucije obrate EUFOR-u.
"Sve institucije i agencije i državne i entitetske, trebaju se suprotstavljati paravnojnim, paraobavještajnim aktivnostima, pogotovo ako se vrši obuka, opremanje i tako dalje. To je direktno podrivanje sigurnosti Bosne i Hercegovine i dovođenje u pitanje sigurnosti, ne samo BiH, nego regiona Zapadanog Balkana", ocjenjuje Kico.
Priča o vojnim kampovima, 'osjetljivo pitanje' za povratnike u istočnu Bosnu
Pitanje sigurnosti je najvažnije pitanje za sve povratnike u BiH, a naročito onima uz rijeku Drinu, ocjenjuje za RSE muftija goraždanski Remzija Pitić.
Navodi kako "postojanje grupa i kampova u kojima se neke grupe okupljaju nije nepoznata stvar", ali da je to pitanje u nadležnosti bezbjednosnih agencija koje se time trebaju baviti.
No, Pitić, u čijoj nadležnosti su medžlisi Islamske zajednice u Rogatici i Foči, u čijem području je planina Maglić, nije odgovorio na upit RSE koja saznanja ima o "postojanju grupa i kampova".
Sa druge strane, Emir Pavica se u rodnu Rogaticu vratio 2004. godine, gdje trenutno radi u opštinskim strukturama.
Kaže da se kroz rad u lokalnoj zajednici nije susreo sa bilo kakvim tvrdnjama o vojnim kampovima oko Rogatice.
"Na opštini Rogatica nikad, ama baš nikad niti je bilo sličnih incidenata, a kamoli da ima nekakav vojni kamp. Strogo demantujem to", rekao je Pavica.
I Izet Spahić, jedini bošnjački odbornik u Opštini Foča, kaže za RSE da nema saznanja o vojnim kampovima na planini Maglić u toj opštini.
"Dakle, ja nikada na tu temu ni sa kim nisam razgovarao", rekao je Spahić za RSE.
Na području Opštine Foča od prijeratnih oko 17.000 stanovnika bošnjačke nacionalnosti, prema popisu stanovništva iz 2013. godine trenutno živi nešto više od 1.200 Bošnjaka.
Helez i ranije iznosio tvrdnje o kampovima
Ministar odbrane BiH Zukan Helez i prije nekoliko mjeseci iznio je tvrdnju o postojanju vojnih kampova.
"U BiH je od početka rata u Ukrajini ušlo 14.000 Rusa, a u Srbiju oko 140.000. U Srbiji imate i poligone za obučavanje, u BiH je bio jedan – na teritoriji RS, u istočnoj Bosni i ugašen je", rekao je Helez u aprilu ove godine gostujući na N1.
Nije poznato da li je od tada vođena istraga o ovim navodima, a sam Helez nije iznio dokaze svojih tvrdnji.
Ilija Cvitanović za RSE je rekao da se Zajednička Komisija za nadzor OBA-e "bavila tim pitanjem" na jednoj od redovnih sjednica, te da nema dokaza za te iznesene Helezove tvrdnje.
Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome da li su do sada vodili istragu o postojanju vojnih kampova u RS.
