Dnevni.ba - PRELOADER

IZAZOV VOĐAMA: Reforma Ustavnog suda, VSTV, izborno zakonodavstvo i državna imovina

14 Lip 2023


IZAZOV VOĐAMA: Reforma Ustavnog suda, VSTV, izborno zakonodavstvo i državna imovina

U prosincu 2022. godine BiH je dobila status kandidata za članstvo u EU, a, kako bi uspješno otvorila pregovore za pristupanje, državna tijela moraju raditi na ispunjavanju 14 prioriteta.

Jedan od ključnih je osiguranje neovisnog pravosuđa. Moramo kao država jamčiti neovisnost VSTV-a, reformirati Ustavni sud, što uključuje i rješavanje pitanja međunarodnih sudaca, moramo osigurati provođenje odluka Suda, kao i uspostaviti pravosudno tijelo kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH.

Uz sve to, moramo provesti i presude Europskog suda za ljudska prava i osigurati jednakost građana. Potrebno je ukloniti pravo veta u procesu donošenja odluka u skladu s pravnom stečevinom EU.

Ključna politička pitanja u zemlji još su neriješena ili nedovršena i ona su kamen smutnje u odnosima između stranaka ili predstavnika tri konstitutivna naroda ili između Sarajeva, Banja luke i Mostara.

Neki ne žele, a neki izbjegavaju svaku vrstu ozbiljnog dijaloga i kompromisa. Na političkom inatu i blokadama se nacionalne vođe hrane desetljećima i redovito dobivaju izbore.

Dodik popustio?

Trenutno su na stolu 'europske' zadaće: novi zakon o VSTV-u, izbornim pravilima, državnoj imovini, a kako se neslužbeno doznaje u okviru europskih institucija u našoj zemlji uskoro se otvara rasprava i o reformi Ustavnog suda, odnosno odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda.

To se drži u strogoj tajnosti, daleko od očiju javnosti, međutim naši izvori otkrivaju da se reforma krovne pravosudne institucije u BiH konačno raspakira na veliko zadovoljstvo predsjednika RS-a i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Podsjećamo, baš na Dodikovo inzistiranje i pritisak nedavno je Narodna skupština RS-a usvojila zaključak kojim je obvezala suce iz RS-a u Ustavnom sudu BiH da, navodno privremeno, napuste Sud.

Trenutno je samo Zlatko Knežević sudac iz RS-a, jer je prošle godine drugi sudac Miodrag Simović otišao u starosnu mirovinu. Knežević je polovično ispoštovao zaključak NS RS-a tako što je otvorio bolovanje.

Dakle, praktično je blokirao Ustavni sud, jer je ostao bez kvoruma, ali je i zadržao radni odnos. Kako se doznaje sudac Zlatko Knežević je prije nekoliko dana “ozdravio” i prekinuo bolovanje čime je Ustavni sud postao prvno prohodan.

Teško je povratak Kneževića povezati a raspakiranjem pitanja troje stranih sudaca, međutim nije isključeno da je Milorad Dodik možda popustio nakon akcije Europske komisije i mignuo Kneževiću da se vrati na posao. Za Dodika je Ustavni sud krucijalno pitanje, zbog “muslimanskog suda” je odlučio povlačiti radikalne poteze.

Ako je doista istina da će započeti rasprava o odlasku stranih sudaca to ne znači da će se ona brzo skončati i da će umjesto stranaca u Ustavni sud već u ovoj godini stići domaće pravne snage.

Inflacija radnih skupina

Osim reforme Ustavnog suda, domaći akteri se bave i “europskim” zadaćama: izmjenama famoznog izbornoga zakona, zatim zakona o VSTV-u i državnoj imovini.

Visoki predstavnik Christian Schmit je odlučio malo zakočiti s nametanjima pa je odlučio odluke prepustiti domaćim političkim elitama. U okviru OHR-a je formirana radna skupina koja traga za rješenjem bolnog problema ili dvojbi oko vlasništva nad državnom imovinom.

U Parlamentu BiH je formirana radna skupina koja se bavi izmjenama izbornih pravila. Novi zakon o VSTV-u je već upakiran, međutim, u startu je polučio žestoke otpore.

Dakle, svjedočimo inflaciji radnih skupina. Upravo to izazva stanovite rezerve jer iskustva s radnim skupinama nisu blistava. Što je više “kilavih” skupina, proporcionalno je jalov posao u konačnici. Na koncu uvijek presudnu riječ imaju lideri najjačih političkih stranaka,a oni još ne sjedaju za raspravljački stol.

Izmjene Izbornog zakona su najveći izazov i teret za novu vladajuću garniture koju čine stranke Trojke i HNS-a.

Podsjećamo, na zadnjim, ozbiljnim i propalim pregovorima u Neumu uz Bakira Izetbegovića, čelnika SDA, je bio ispred sarajevskih stranaka jedino Elmedin Konaković, lider NiP-a. Na našoj jadranskoj obali nisu bili Nermin Nikšić, SDP, i Edin Forto čelnik Naše stranke.

Zato će biti iznimno intrigantno vidjeti kako će se Nikšić postaviti u toj priči kada se ona uozbilji. Mnogi u sarajevskim krugovima smatraju da bi Nerminu Nikšiću bilo daleko komotnije da je bio tada u Neumu.

-Ako bismo komparirali zadnje optimistične i popustljive Nikšićeve istupe sa svim njegovim izjavama iz prošle godine kada je odgovarao na ista pitanja zbog kojih je međunarodna zajednica, na čelu sa SAD bila pokrenula pregovore koji su krahirali u Neumu, zapitali bismo se da li je ovo isti onaj čovjek. Tada je, da podsjetimo, Nikšić opstruirao pregovore o izbornoj reformi ocjenjujući to čak pokušajem podjele (građanske) države po etničkom principu. To je činio i tako se ponašao pod utjecajem Željka Komšića koji je imao snažan utjecaj na lidera tzv. lijevog bloka stranaka. Tako su u vrijeme pregovora u Neumu, u jednoj televizijskoj emisiji nastupali ostrašćeni jastrebovi ljevice Zlatan Begić, Vojin Mijatović i Sabina Čudić, gdje su tvrdili da je na sceni podjela države i prijetili masovnim protestima ukoliko bošnjački lideri pristanu na bilo kakav sporazum koji udara na temelj građanske države za koju su navedeni ljevičari spremni „izginuti“, povlači paralele jedan sarajevski medij.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

2 h 2 min

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024