Izborni zakon BiH i Zakon o Sudu BiH osuđeni na propast i prije sjednice Vijeća ministara
Bez političkog dogovora
Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Političkog dogovora u Bosni i Hercegovini već neko vrijeme nema oko najmanjih sitnica, a kamoli o krupnim stvarima koje se nisu mogle dogovoriti godinama ranije.
Političkim liderima u našoj zemlji ne nedostaje izlika zbog čega ne žele niti razgovarati, a ne da postignu određene napretke. Na sve su se nadovezale odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i Rezolucija o genocidu u Srebrenici pred Ujedinjenima nacijama što je pojedincima poslužilo kao idealan alibi da blokiraju sve što mogu.
Upravo takvoj atmosferi predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar pravde BiH Davor Bunoza na predstojeću sjednicu guraju Izborni zakona BiH i Zakon o Sudu BiH.
Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH
Tako su se izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koje je u proceduru uputilo Ministarstvo pravde BiH, trebale su se naći na sjednici Vijeća ministara BiH u utorak 7. svibnja, ali to je sada i više nego upitno.
Dragan Čović, čelnik HDZ-a BiH, već ranije je najavio kako će se na Vijeću ministara BiH naći izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložila upravo ova stranka, a u kojima je uz tehničke izmjene predviđeno i rješavanje pitanja izbora članova Predsjedništva BiH.
Na to, barem kako navode pojedinci iz sarajevske 'trojke' (SDP, NiP, NS) oni neće pristati i to se neće naći na dnevnom redu u utorak. Tvrde kako se stvari lome preko koljena, kako nema političkog dogovora oko načina izbora članova Predsjedništva BiH, a predloženi zakon nije dobio niti pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH jer bi usvajanjem tog zakona imali dva zakona - taj i onaj koji je nametnuo Schmidt.
I tako ponovno ništa od dogovora i prolaska zakona iako su brojni političari rigali vatru prema Schmidtu, tvrdeći kako on nije trebao nametati ništa jer bi se oni dogovorili i imali domaće rješenje. S obzirom kako to nisu činili posljednjih dvadesetak godina i trenutna situacija svjedoči o tome kako oni zapravo niti ne žele dogovor i poštene i transparentne izbore.
Nacrt Zakona o Sudu BiH
Nadalje, Nacrt Zakona o Sudu predlaže se po treći put, a prva dva puta oborili su ga ministri iz Republike Srpske. Uz određene druge zavrzlame, najveći kamen spoticanja ostaje gdje će biti sjedište Žalbenog odjela Suda BiH – SNSD i njegovi partneri žele da to bude u Banjaluci, a 'trojka' je za Istočno Sarajevo.
Prema saznanjima do kojih smo došli do zatvaranja ovog broja dogovora još uvijek nema. Zbog toga je ideja da se zakon usvoji, a da se pitanje sjedišta Žalbenog vijeća rješava u roku godinu dana.
Međutim, veliko je pitanja hoće li ministri iz RS-a za to htjeti glasati kada su takva rješenja odbijali u mnogo relaksiranijoj društveno-političkoj situaciji nego je ona danas. Zbog toga se mnogo izglednijim čini kako će i Nacrt Zakon o sudu BiH doživjeti istu sudbinu kao i Izborni zakon BiH – neće se niti naći na dnevnom redu, a kamoli dobiti podršku Vijeća ministara BiH.