IZBORNI ZAKON: Hoće li se uvesti četvrti član Predsjedništva BiH?

Izvršna koordinacija stranke Narod i pravda je, na sjednici održanoj u utorak i srijedu u Tuzli, usvojila zaključak o uvođenju četvrtog člana Predsjedništva BiH da bi se, kako je obrazloženo, ublažilo diskriminaciju među građanima koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. Kada je riječ o najavljenim izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH, Izvršna koordinacija Naroda i pravde potvrdila je načela koja je ranije donesijela Proširena koordinacije te stranke a ona su uklanjanje sustavne diskriminacije prisutne u ustavnom uređenju BiH, potvrđene obvezujućim presudama Europskog suda za ljudska prava; osiguravanje vladavine prava u kontekstu provedbe pravosnažnih sudskih presuda međunarodnih i domaćih sudova i zakonske uspostave pune političke neovisnosti pravosudnih institucija BiH; precizno određivanje prava koja se štite institutom vitalnog interesa naroda u zakonodavnim tijelima svih razina vlasti; institucionalno onemogućavanje blokade državnih institucija; jačanje građanskog karaktera društva i demokratske države po uzoru na dobre prakse uređenih demokracija; proces ustavnih promjena mora biti institucionalan, u potpuno transparentnom procesu i uz sudjelovanje nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, struke i zainteresiranih građana; potpuno odbijanje koncepta etničke podjele zemlje na tri entiteta i odbijanje sudjelovanja u bilo kakvim razgovorima na tu temu.
“Izražavajući trajno opredjeljenje za izgradnju građanske BiH po uzoru na napredne uređene demokracije, a nastojeći nuditi provediva rješenja za postojeću političku krizu i blokade, kada je riječ izboru članova Predsjedništva BiH, a u kontekstu stava da je nužno riješiti ustavnu diskriminaciju i omogućiti da građani koji nisu etnički opredijeljeni mogu biti birani, prijedlog Naroda i pravde je uvođenje četvrtog člana Predsjedništva BiH iz reda Ostalih, te da se sva četiri člana Predsjedništva BiH bira glasovima s prostora cijele BiH kao jedinstvene izborne jedinice. Apsolutno smo opredijeljenji za institucionalno jačanje izbornog procesa, posebno u kontekstu njegove transparentnosti i sprječavanja izbornih prevara, kao i jačanje tijela za provedbu izbora. Diskriminatorni izborni proces narušava izbornu volju nekih dijelova bh. društva, dok manjkav izborni proces koji je podložan i opterećen različitim brojnim zloporabama, lažnom evidencijom, krađom glasova i netransparentnošću narušava izbornu volju svih državljana BiH s pravom glasa“, poručeno je. Izvršna koordinacija Naroda i pravde osuđuje miješanje bilo koje političke stranke u rad pravosudnih tijela i poziva VSTV BiH da spriječi prodiranje politike u pravosudnu vlast, ali i da osigura apolitičan, neovisan i funkcionalan pravosudni sustav koji će biti u stanju izboriti se s kriminalom i korupcijom.
Poručeno je i da pregovora tri naroda i dva entiteta o budućnosti BiH, kako to predlaže Milorad Dodik, neće biti jer BiH nije zbir dva entiteta i tri naroda. O budućnosti BiH mogu razgovarati samo demokratski izabrani predstavnici u institucijama BiH, stoga se predstavnike vlasti iz RS-a poziva da svojim povratkom odblokiraju rad institucija.