Predsjednik SDA Bakir Izetbegović uputio je pismo međunarodnim dužnosnicima kao reakciju na pismo kojim se istim tim dužnosnicima prije nekoliko dana obratio predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović.

U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, visokom povjereniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću i premijeru te zemlje Andreju Plenkoviću, predsjedniku Sabora RH Gordanu Jandrokoviću, dopredsjednici Evropskog parlamenta,  Roberti Metsoli,  predsjedmiku Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Davidu McAllisteru, predsjedniku EPP-a Donaldu Tusku i predsjedniku grupe EPP-a u Europskom parlamentu Manfredu Weberu, dopredsjedniku grupe EPP Paulu Rangelu, glavnoj tajnici OESS-a Helgi Schmid, posebnom izaslaniku EU-a za Zapadni Balkan Miroslavu Lajčaku, direktorici Europske službe za vanjske poslove Angelini Eichhorst te visokom predstavniku Christianu Schmidtu i veleposlanicima članica Upravnog odbora PIC-a, Izetbegović ukazuje da se iz medija doznalo o obraćanju predsjednika HDZ-a BiH i, kako ga se karakterizira, nevladine udruge HNS-a BiH Čovića, a u kojem su izneseni njegovo tumačenje stanja u BiH i razlozi iz kojih nisu uspjeli pregovori o reformi Ustava BiH i izbornog zakonodavstva. “U tom pismu, Čović je nedvosmisleno zaprijetio da će, zbog nemogućnosti da ostvari vlastite političke ciljeve, pokrenuti aktivnosti na 'administrativnom preustroju BiH'. Podsjećamo da je trenutni administrativni ustroj BiH proizašao iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i da svaki pokušaj jednostranog 'preustroja' znači izravno kršenje mirovnog sporazuma i ugrožavanje mira u stabilnosti. 'Administrativni preustroj' kojeg najavljuje HNS bi se provelo kroz oživljavanja tzv. 'Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne', koja je egzistirala tijekom agresije na BiH i čije je političko i vojno rukovodstvo pred Haaškim tribunalom osuđeno za udruženi zločinački poduhvat, cilj kojeg je bilo stvaranje etnički čistog hrvatskog teritorija u BiH. Čović u pismu prijeti i blokadom održavanja Općih izbora, predviđenih za listopad 2022., što, očito, planira provesti preko kadrova HDZ-a BiH u državnim institucijama. Bojkot izbora je jedan od demokratskih načina da se iskaže osobno nezadovoljstvo i na njega svatko ima pravo. Ono na što nitko nema pravo jest opstruiranje i blokada održavanja izbora jer je to neustavno i nezakonito djelovanje“, poručuje Izetbegović međunarodnim dužnosnicima uz ocjenu da je ostatak Čovićeva obraćanja prepun neistina, proizvoljnih i zlonamjernih tumačenja, poput tvrdnje o 'unitarizaciji i želji da se stvori bošnjačku nacionalnu državu', za koju Čović često koristi i termin 'islamska država', uzdajući se u solidarnost islamofobičnih krugova u Europi.

Neistine o stvaranju 'bošnjačke' i 'islamske države' kao alibi za vlastitu politiku etničkih podjela

Čelnik SDA dodaje da Čović neistinama o 'bošnjačkoj' te o 'islamskoj državi' traži alibi za svoju politiku dodatnih etničkih podjela i potpune kontrole života u BiH. On, nadalje, optužuje HDZ BiH i za želju za potpunom dominacijom etničkog načela kroz tzv. 'legitimno predstavljanje', koje znači da u političkom životu mogu sudjelovati samo Hrvati za koje su glasovali birači hrvatske nacionalnosti, samo Bošnjaci za koje su glasali birači bošnjačke nacionalnosti i tako redom, a što je politika koja vodi u definitivnu etničku podjelu zemlje.

Izetbegović, nadalje, podsjeća da, osim pripadnika tri konstitutivna naroda, u BiH živi i ogroman broj onih koji se ne žele izjašnjavati kao pripadnici etničkih grupa i čije stavove artikuliraju građanske, uglavnom ljevičarske stranke, koje su na izborima 2018. osvojile dvostruko više glasova od stranaka okupljenih oko HNS-a a gotovo polovinu kojih su dobile od birača koji nisu Bošnjaci. Unatoč tome, Čović pokušava sve te stranke i birače podvesti pod 'bošnjačku kvotu' a HNS BiH bez ikakvog osnova predstaviti kao isključive predstavnike Hrvata, ukazuje Izetbegović uz opasku da je stranka koju on vodi, SDA, osvojila dvostruko više glasova od HDZ-a BiH, koji, pak, trenutno ima više ministara u Vladi FBiH od SDA. Nadalje, predstavnici hrvatskog naroda, osim paritetne zastupljenosti u dijelu institucija, na čelu institucija u kojima po zakonu nacionalna zastupljenost treba biti proporcionalna sukladno popisu stanovnika, imaju znatno veću zastupljenost od propisane.

Politike SNSD-a i HDZ-a BiH suprotne europskim stavovima

“Politiku temeljenu na isključivo etničkom načelu, koja je u osnovi segregacijska, zagovaraju isključivo Čović i njegov partner iz SNSD-a Milorad Dodik. Čovićeva i Dodikova politika je u koliziji s 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, brojnim rezolucijama Europskog parlamenta, stavovima ogromne većine članica EU-a te presuda Europskog suda za ljudska prava. Čović vas, pak, u svom pismu pokušava uvjeriti da se zalaže za provedbu presuda tog Suda no te je presude HNS zlorabio kako bi pokušao riješiti tzv. 'hrvatsko pitanje' - izbor člana Predsjedništva BiH za kojeg bi isključivo glasali Hrvati, osporavajući pravo Hrvatima koji ne slijede politiku HNS-a da su 'legitimni'. SDA smatra da svaki narod u BiH ima pravo  biti politički predstavljen i štititi svoje vitalne nacionalne interese, ali nema pravo nametati volju drugima te ultimatumima i ucjenama blokirati političke procese i život u zemlji. Proteklih godina, upravo je to praksa koju na državnoj razini provodi SNSD blokadom institucija, a u Federaciji BiH HDZ BiH blokadom provedbe izbornih rezultata iz 2018., zbog kojih nikada nije formirana nova Vlada FBiH, blokadom izbora sudaca Ustavnog suda FBiH ili blokadom u Domu naroda Parlamenta FBiH“, stoji u Izetbegovićevu pismu uz ocjenu da se sve blokade u FBiH radi kako bi se SDA i građanske stranke ultimativno prinudilo prihvatiti HDZ-ovo etničko načelo. Ponovivši stav svoje stranke o ulozi domova naroda, Izetbegović iskazuje spremnost pomoći da se dođe do rješenja u kojem bi izbor jednog člana Predsjedništva BiH i metod popune Doma naroda u FBiH bili oslonjeni na većinsku volju hrvatskog naroda. “No, ne možemo prihvatiti da se u izboru za člana Predsjedništva BiH potpuno isključi volja ostalih birača, uzimajući u obzir da, prema Ustavu BiH, svaki član Predsjedništva predstavlja sve građane BiH, a ne isključivo etničku skupinu kojoj sam pripada“, stoji u obraćanju međunarodnim dužnosnicima u kojem se tvrde stavove HDZ-a BiH okrivljuje za izostanak dogovora.