Govoreći za portal Klix.ba uoči sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH u utorak, na dnevnom redu koje je bio Prijedlog zakona o sudu BiH koji je izazvao brojne rasprave u domaćoj javnosti, zastupnik i zvanični predlagatelj rečenog Zakona Predrag Kojović (Naša stranka), ukazao je da postoje suštinske razlike između prijedloga dvaju 'Trojki' i onoga HDZ-a BiH. 

- Najvažnije razlike između ova dva prijedloga je u obimu nadležnosti i sjedišta Suda. U Prijedlogu čiji sam ja zvanični predlagatelj, no na kojem je vrijedno radilo mnogo stručnjaka te onih koji će primjenjivati taj zakon, u potpunosti se slijedi zahtjeve i preporuke Venecijanske komisije, ali i tijela EU-a, koji ocjenjuju usklađenost s europskim zakonodavstvom. Ukratko, prijedlog HDZ-a BiH blago reducira nadležnosti Suda BiH, a prijedlog o kojem govorimo ih blago proširuje, sukladno zahtjevima EU-a, naveo je Kojović.

U osvrtu na kritike na račun umanjivanja nadležnosti Suda BiH, koje se moglo čuti u raspravi o oba prijedloga, rekao je da nije siguran odnose li se te kritike na prijedlog HDZ-a BiH ili na onaj kojeg je predložila 'Trojka'. 

- No, ali pravno gledano, istina je ovo što sam prethodno rekao. Ratni zločini i zločini protiv čovječnosti te cijeli spektar kaznenih djela iz te oblasti su propisani zakonima materijalnog prava, tj. Kaznenim zakonom BiH, a prvi stavak čl.16. kaže da je Sud BiH nadležan suditi sva kaznena djela propisana tim zakonom, pojasnio je.

 Ujednačavanje sudske prakse nije nadležnost ni Suda BiH, ni Apelacijskog vijeća

Komentirajući pismo Misije OESS-a parlamentarcima, kao i činjenicu da u njegovu prijedlogu nije sadržana uspostava Vrhovnog suda, Kojović je rekao de je iznenađen pismom OESS-a. 

- Prije svega, nikada, osim na papiru, usklađivanje sudske prakse, koje je vrlo važno sa stanovišta pravne sigurnosti i jednakog tretmana građana pred sudom, nije bilo u nadležnosti, niti Suda BiH, niti Apelacijskog vijeća. Nikada nije utemeljen ni Odjel niti su te instance ikada vršile tu nadležnost. Tu funkciju je, u izostanku postojanja Vrhovnog suda, vršio Ustavni sud BiH. Bilo bi, po mom mišljenju, potpuno pogrešno suštinsku potrebu BiH, kao i sve ostale države, imati Vrhovni sud kao sudsku instancu koja se bavi ujednačavanjem sudske prakse na prostoru cijele BiH, učiniti nepotrebnom prebacujući tu nadležnost na Sud BiH ili na Apelacijski odjel. Na koncu, OESS u svojim zvaničnim stavovima, recimo u tzv. Kijevskim načelima o neovisnom pravosuđu, snažno zastupa stav da funkciju ujednačavanja sudske prakse u jednoj zemlji ne bi smjeli vršiti redoviti sudovi, a Sud BiH i Apelacijski odjel su upravo takvi sudovi. Dakle, ovaj zakon predstavlja vrlo važan korak ka uspostavi neovisne apelacijske instance za Sud BiH, a pred nama i dalje ostaje obveza prema EU uspostaviti efikasan sustav ujednačavanja sudske prakse, tj. osnivanje Vrhovnog suda BiH, pojašnjava Kojović koji drži sasma normalnim da tako važni i delikatni zakoni prije usvajanja budu dobro razmotreni, pa i amandmanski popravljeni u slučaju da postoji osnovan i racionalan razlog. Sugovornik Klixa osvrnuo se i na stav HDZ-a BiH, koji po pitanju njegova prijedloga nije još poznat. 

- Nema sumnje da je Prijedlog zakona o kojem govorimo usuglašen s predstavnicima Suda BiH, s pravnim standardima EU-a i, što je najvažnije, s predstavnicima stranaka Platforme za mir i progres, tako da ne vidim politički racionalan razlog da ga HDZ BiH ne podrži. Odlučio sam Prijedlog zakona uputiti u skraćenu parlamentarnu proceduru kako bi svi imali prilike svojim ga sugestijama unaprijediti, zaključio je.