Javne nabavke u BiH: Korupcija, a sve po zakonu
Prioritet u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala
Grube procjene su kako se zlouporabama u procesu javnih nabavki u BiH godišnje gubi oko 400 milijuna KM. I sve prolazi bez sankcija.
Piše: V.S.Herceg
mostar@dnevni-list.ba
Jačanje transparentnosti javnih nabavki naglašeno je u 14 prioriteta koje je Europska komsija (EK) stavila pred BiH na putu ka članstvu u EU. Točnije, radi se o dijelu gdje se govori o jačanju prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranja novca i terorizma.
Javne nabavke ocijenjene su kao jedan od ključnih elementa koji doprinose korupciji i organiziranom kriminalu u BiH. Ovime je jasno dano do znanja da upravo bh vlasti značajno sudjeluju i koriste javne nabavke za izvlačenje državnog novca politički podobnim poduzećima ili interesnim skupinama kako bi, na račun poreznih obveznika, jačali svoj utjecaj. Ovo je vrlo značajno pitanje, ali i veliki izazov za BiH.
Procjena: Zbog korupcije u javnim nabavkama BiH gubi 400 milijuna KM godišnje
Pravila EU osiguravaju da su javne nabavke roba, usluga i radova u bilo kojoj državi članici transparentne i otvorene za sva privredna društva iz EU na osnovu nediskriminacije i jednakog postupanja. Iako je, prema Izvješću EK o BiH za 2022. godinu, BiH postigla određeni napredak na području javnih nabavki, to još uvijek nije dovoljno, a javne nabavke su, kako ističu, i dalje "osjetljive na korpuciju".
Podaci Agencije za javne nabavke BiH pokazuju kako je prošle godine kroz više od 216 tisuća ugovora kroz nabavku roba i usluga uglavnom domaćim ponuđačima, dodijeljeno oko 5,1 milijarda KM, a 2021. vrijednost dodijeljenih ugovora bila je 3,2 milijarde KM.
-BiH je usvojila izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama u cilju usklađivanja svoga zakonodavstva s acquisem EU. Potrebno je nastaviti proces usklađivanja i jačanje kapaciteta. Javne nabavke su i dalje podložne nepravilnostima i osjetljive na korupciju tijekom procesa nabavke i primjene ugovora. Selektivno i netransparentno vođenje sudskih postupaka u predmetima korupcije u javnim nabavkama razlog je za veliku zabrinutost. BiH treba osigurati stalan jednak tretman domaćih i EU ponuđača kod dodjele javnih ugovora u skladu s odredbama SSP-a. Preporuke iz prošle godine vrijede i dalje, ocjena je EK-a.
Preporuka EK je da bi BiH sljedeće godine poebno trebala dodatno uskladiti Zakon o javnim nabavkama sa acquisem EU o javnim nabavkama, uključujući i područje koncesija; usvojiti novu strategiju javnih nabavki za period 2023-2027., i prateći akcijski plan koji podržava njenu provedbu; ojačati administrativne kapacitete Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi kroz povećanje broja zaposlenih i odgovarajuće obuke, te proces nabavki učiniti transparentnijim.
EK: Javne nabavke podložne korupciji
-Pravni okvir je djelomično usklađen sa acquisem EU. Nakon nekoliko godina u parlamentarnoj proceduri, izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama usvojene su u kolovozu 2022. u cilju daljnjeg usaglašavanja sa acquisem EU. Potrebno je usvojiti i relevantne provedbene propise. Zakonski okvir o koncesijama i javno-privatnim partnerstvima još je izrazito rascjepkan i potrebno ga je usuglasiti s acquisem EU. Svi pravni i financijski instrumenti koji se koriste u području javnih nabavki i koncesija, uključujući međuvladine sporazume sklopljene s trećim zemljama, trebaju poštovati principe transparentnosti, konkurencije, jednakog tretmana i nediskriminacije, preporuka je EK-a.
Ističe se kako nije usvojena nova Strategija za razvoj javnih nabavki za period 2023-2027. i relevantni akcijski plan, ali i kako je Agencija za javne nabavke, tijelo ovlašteno za pokretanje, provedbu i nadzor politike javnih nabavki, u 2022. usvojila plan za očuvanje integriteta i plan za borbu protiv korupcije. Ali, to prema EK nije dovoljno - potrebno je više službenika, bolja koordinacija s revizorskim i pravosudnim institucijama, ali i cjelokupnija elektronska evidencija.
-Administrativni kapaciteti Agencije su nedovoljni, naročito kada se radi o funkcijama nadzora i podrške (22 prema planiranih 45 državnih službenika). Agencija razvija Portal za javne nabavke i upravlja njime. S Portala se mogu preuzimati tenderska dokumentacija i druge važne smjernice. Međutim, razmjena informacija i učešće na tenderima ne provode se u cijelosti elektronski i prema standardima EU, nego i dalje djelomično u papirnatom obliku. Potrebna je bolja koordinacija sa revizorskim i pravosudnim institucijama, ocijenjeno je.
U ovom kontekstu EK zamjećuje i nekoliko 'zanimljivosti'.
-U 2021., tržište javnih nabavki BiH predstavljalo je 7,51% njenog BDP-a, nešto ispod razine iz 2020. godine. U 2021, prosječan broj ponuda po tenderu i dalje je bio mali - dvije ponude. Što se tiče nadzora dodjele i realizacije ugovora, administrativni kapaciteti Agencije za javne nabavke su nedovoljni za ispunjavanje ovih zadataka. Statistički podaci prikupljeni od ugovornih organa pokazuju povećano korištenje pregovaračke procedure bez prethodnog objavljivanja (11,87% u 2021. u usporedbi sa 8,53% u 2020.). Korištenje cijene kao jedinog kriterija za dodjelu i dalje je veliko, koristi se kod 70% javnih ugovora, analiza je stanja u segmentu javnih nabavki za BiH.
EK ističe nužnost jačanja nadzorne uloge Agencije u cilju identifikacije potencijalnih slabosti i nepravilnosti u procedurama nabavke i generalan je stav kako su apaciteti za upravljanje postupcima javnih nabavki slabi, da nije unaprijeđen integritet za sprječavanje sukoba interesa kao i da su javne nabavke i dalje podložne nepravilnostima i osjetljive na korupciju tijekom procesa nabavke i provedbe ugovora, ali i da nije bilo izricanja sankcija od strane sudova za korupciju u javnim nabavkama.
Jasan princip
Međutim, javne nabavke nisu samo korupcijska rana BiH, ovaj problem prisutan je u svim državama zapadnog Balkana. U najnovijoj analizi Transparency Internationala (TI) BiH, a čiji je naziv ujedno i dao odgovor o (ne)uspješnosti postignutih reformi, 'BiH u odnosu na 14 prioriteta u brojnim segmentima napravila korak unatrag', između ostaloga, navodi se i kako nije usvojen Zakon o sukobu interesa BiH.
-Zaštita pojedinačnih interesa, a ne napredak na europskom putu osnovni cilj nadležnih u BiH najbezočnije pokazuje i ekspresna procedura usvajanja izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa RS, koje zapravo legalizira određene oblike sukoba interesa, a koje su nastupile nakon što je TI BiH prijavio savjetnika predsjednika RS Milana Tegeltiju zbog sukoba interesa, ističu iz TI BiH.
Izvršna direktorica TI BiH Ivana Korajlić, vrlo često u medijima upozorava na raznovrsne vidove zloupotreba u BiH.
-Kada se gleda samo postupak ugovaranja u postupku javnih nabavki, sami uvjeti prije raspisivanja tendera postavljaju se tako da odgovaraju samo određenim i ciljanim ponuđačima koji su bliski vlastima ili institucijama koji raspisuju tendere i tako raspodjeljuju javna sredstva, kazala je Korajlić komentirajući za Gerila portal.
"Princip" je jasan - unaprijed se odrede specifikacije određenih proizvoda, izvođača radova, podešavaju se određene licence kada je riječ o IT uslugama itd. gdje imate samo jednog ponuđača koji te specifikacije može ispuniti, a što je posebno zamjetno kod nabavke službenih vozila itd.
Kako se, zapravo, ovo sustavno, korupcijsko crpljenje javnog novca u BiH dovelo do savršenstva, Korajlić pojašnjava: "Imamo situaciju da se sve provede po zakonu i procedurama i zakonu o javnim nabavkama iako se dogodila zloupotreba, u tratu pogodovalo konkretnom ponuđaču i u tom smislu imamo vrlo rijetko odgovor institucija jer se ovakve stvari rade vrlo vješto i unaprijed se ogradi kako ne bi došlo do dovođenja u svezu s izravnim kršenjem zakona. No imamo i slučajeva gdje se otvoreno krši zakon, a na što ukazuju i revizorska izvješća", ističe Korajlić.
Nije rijetkost i da se u tenderima često spominje hitnost nabavki, koje nisu nužne, ali što je bila izlika kako bi se zaobišlo zakonitosti. Netransparentnost, a što se javnost mogla uvjeriti, "izdašno" se koristila tijekom vremena pandemije korona virusa.
U više od 70% natječaja prijavi se samo jedno poduzeće
Semir Mujkić, novinar BIRN-a, u izjavi za Voice of America, potvrdio je kako institucije i javna poduzeća u BiH, svake godine prosječno potroše od 50 milijuna do 100 milijuna KM za kupnju više od 500 službenih vozila.
-U većini nabavki bude samo jedan ponuđač, što je potpuno nelogično s obzirom da imamo jako puno poduzeća koji prodaju vozila i kojima bi trebalo biti u interesu natjecanje kako bi dobili što više natječaja. Međutim, imamo više od 70% natječaja na koji se prijavi samo jedno poduzeće, kaže Mujkić, time samo potvrđujući riječi izvršne direktorice TI BiH.
Iz IT ističu kako je zbog velike količine novca koji se na godišnjoj razini troši za nabavke dobara i usluga u okviru javnih projekata, područje javnih nabavki naročito podložna korupciji.
-Korupcija u javnim nabavkama poskupljuje vrijednost javnih ugovora i do 50% (u nekim situacijama čak i više), a pored financijskih gubitaka, šteta prouzročena slabijim kvalitetom pruženih javnih usluga može imati i druge nesagledive posljedice, čak i gubitak ljudskih života. Zbog toga je snažan i transparentan sistem javnih nabavki ključan za sprječavanje korupcije u ovoj oblasti, zaključuju iz IT BiH.
