Piše: Dragan Bradvica

Pregovori oko izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine su propali, a Središnje izborno povjerenstvo BiH već je najavilo kako će početkom svibnja raspisati održavanje Općih izbora u našoj zemlji.

Kako će se oni ipak održati može se naslutiti iz izjava gotovo svih relevantnih međunarodnih institucija koje jasno i glasno poručuju kako BiH ima Izborni zakon i da će izbora biti.

Međutim, veliko je pitanje na koji način će se ponašati stranke s hrvatskim predznakom jer po važećim pravilima ne samo da Hrvati iz BiH ponovno neće biti u mogućnosti izabrati svog člana Predsjedništva BiH nego je veliko pitanje što će biti i s popunjavanjem Doma naroda Parlamenta Federacije, a samim time kasnije i formiranjem federalne izvršne vlasti.

Zbog toga su stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora uputile zahtjev za sazivanje žurne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se po žurnom postupku razmatrati Prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH koji su predložili izaslanici iz hrvatskog naroda (HDZ-HNS) u ovom domu. Međutim, već sada je izvjesno kako taj prijedlog neće proći parlamentarnu proceduru što će opet sve vratiti na početak.

Čović i prijedlog

Naime, izvjesno je kako bi ovaj prijedlog morao proći Doma naroda PSBiH jer HDZ BiH skupa sa SNSD-om ima dovoljan broj ruku. Međutim, to nemaju u Zastupničkom domu PSBiH ukoliko stranke sa sjedištem u Sarajevu ne budu glasale za ovaj prijedlog.

S obzirom na dosadašnji tijek situacije, vrlo je teško očekivati da ijedan zastupnik stranaka sa sjedištem u Sarajevu digne ruku za HDZ-ov prijedlog, a veliko je pitanje na koji način će glasati i oporbene stranke iz Republike Srpske.

Pojašnjavajući prijedlog koji će se u utorak naći pred izaslanicima, predsjedatelj Doma naroda i predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović ističe da  je to samo prvo poluvrijeme inicijative ove političke grupacije čiji je cilj ukloniti diskriminaciju kako Hrvata, tako i svih manjina, Židova, Roma i drugih žitelja koji se ne mogu kandidirati na najviše pozicije u državi.

- S ovim amandmanima nastoji se učiniti predstojeće izbore zakonitim i sukladnim Ustavu, budući je odredbe koje se tiču popunjavanja Doma naroda FBiH osporio Ustavni sud i ocijenio protivnim državnom Ustavu. Mora se Hrvatima kao zajednici zajamčiti mogućnost biranja njihova člana državnog Predsjedništva. Jednako kao što to imaju bošnjačka i srpska zajednica. Prihvaćanjem ovoga prijedloga u oba doma državnog Parlamenta stabilizirali bismo odnose najprije Hrvata i Bošnjaka u FBiH, te ostvarili važan korak k uspostavi funkcionalnih državnih institucija, ističe Čović, piše Fena.

Prema njegovim riječima, drugo poluvrijeme izbornih reformi mora posve omogućiti svim žiteljima jednaka prava što zahtijeva i ustavnu reformu koja u ovome trenutku zbog vremenskog okvira u kojemu će se raspisati i održati izbori nije realna.

- HNS BiH i HDZ će biti predvodnici procesa da odmah nakon izbora koji bi se održali po izmijenjenim pravilima u potpunosti provedemo svih pet presuda Europskoga suda za ljudska prava, što uključuje ograničenu ustavnu reformu i izmjene Izbornoga zakona. To je moguće napraviti čuvajući temelje BiH, a to su konstitutivni narodi i njihovo legitimno predstavljanje te prava žitelja. Kao što je to istaknuo i izvjestitelj Europskoga parlamenta za BiH, EU je zajednica koja ima svoje 'konstitutivna načela', te se temelji na poštivanju prava žitelja i očuvanju njezina višenacionalnog identiteta. BiH je EU u malome, navodi Čović.

Prijedlog ipak neće imati većinu?

Prema tome, i sam Čović kaže kako bi se presude Europskoga suda za ljudska prava provodile tek naknadno, što dodatno otežava dobivanje glasova zastupnika iz reda bošnjačkog naroda ali i ostalih. Istini za volju, do sada su propadali i prijedlozi koji su uključivali i implementaciju presuda suda u Strasbourgu pa čak i pitanja vezana za funkcionalnost FBiH, pa je teško očekivati da će proći nešto što to ne uključuje.

Na taj bi pak način Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji ali i konstitutivan narod opet bili na vjetrometini, a višegodišnja majorizacija bi se samo produbila. A to će neupitno dodatno pojačati ionako već veliki bijes Hrvata u BiH koji ne mogu izabrati svoje legitimne političke predstavnike.

Od svojih političkih predstavnika koji već 22 godine ne mogu riješiti ovu problematiku (u dobrom dijelu su im ruke bile uistinu svezane, ali u drugom dijelu itekako i sami snose odgovornost što još uvijek nemamo rješenje) očekuju konkretne poteze koje ih neće vući u daljnje probleme i sukobe ali i koji će poslati jasnu poruku da majorizacije neće i ne smije biti.

Hoće li takvih poteza biti i kada, ostaje da čekamo jer se konkretni potezi očekuju tek nakon što SIP BiH raspiše Opće izbore.